Poznato je da tjelesna aktivnost izravno utječe na naše tjelesno zdravlje i da ima brojne pozitivne učinke na ljudski organizam. No, iako se o njoj rjeđe govori, postoji i psihološka dobrobit koja proizlazi iz sudjelovanja u tjelesnim aktivnostima i to u obliku poboljšanja mentalnog zdravlja: vježbanje podiže raspoloženje, poboljšava naše mentalne sposobnosti i samopoštovanje, te ublažava depresiju, tjeskobu i stres.
Svaki oblik tjelesne aktivnosti, bez obzira na njegovu trajnost i učestalost, ima pozitivan učinak na naše raspoloženje. Isto tako, bez obzira je li osoba vježbala pola sata ili dva sata, utjecaj tjelovježbe na njeno raspoloženje će biti isti. Drugim riječima, tjelovježba će pojačati pozitivne i smanjiti negativne emocije bez obzira na to koliko dugo vježbamo. Valja naglasiti kako je ovdje riječ o kratkotrajnim posljedicama na naše raspoloženje, te kako bismo postigli dugotrajnije poboljšanje raspoloženja, potrebna je redovita tjelovježba tijekom duljeg vremenskog perioda. Moglo bi se reći da je jednokratna tjelovježba poput jedne doze lijeka kojeg je potrebno koristiti duže da bi on zaista bio učinkovit.
Osim što podiže raspoloženje, tjelesna aktivnost doprinosi poboljšanju i održavanju naših mentalnih sposobnosti. Pozitivan učinak može se očekivati već kod prvog kratkotrajnog vježbanja (pr. pola sata trčanja). Valja naglasiti da jednokratno vježbanje donosi kratkoročnu korist poput trenutnog poboljšanja sposobnosti planiranja, organiziranja vremena, usmjeravanja pažnje i radnog pamćenja. Međutim, kako bi nam tjelesna aktivnost donijela dugotrajnu dobit, potrebno je redovito bavljenje tjelovježbom. Redovitim vježbanjem, kod osoba u ranoj i srednjoj odrasloj dobi, usporava se pad mentalnih sposobnosti do kojeg dolazi u starijoj dobi, a uz to se smanjuje i vjerojatnost pojave demencije i obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
U posljednjih nekoliko godina, brojna istraživanja su nastojala objasniti odnos tjelesne aktivnosti i samopoštovanja. Tako neka od njih pokazuju da redovitim vježbanjem i bavljenjem sportom stvaramo pozitivnu sliku o sebi, odnosno gradimo samopoštovanje. Ovi nalazi posebice vrijede za one pojedince čije je samopoštovanje inače nisko. Također se smatra da aerobne vježbe (npr. hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje i sl.) imaju veći utjecaj na samopoštovanje od nekih drugih vrsta aktivnosti.
Najnovija saznanja kažu da je prekomjerni stres jedan od najčešćih uzročnika problema na radnom mjestu, u sportu i u obitelji. Osim toga, stres je uzročnik i mnogih bolesti, od onih najlakših pa do najtežih. Ako stres zaista potiče aktiviranje bolesti, onda treba otkloniti (amortizirati) uzrok pa će posljedice nestati ili biti ublažene. Kako bismo povećali otpornost na stresne događaje, preporuča se sudjelovanje u aerobnim vježbama nekoliko puta tjedno po dvadesetak minuta, tijekom barem dvanaest tjedana.
Osim stresa, depresivni poremećaji također predstavljaju velik problem suvremenog svijeta. Depresija se ubraja ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Trenutno je depresija drugi najčešći zdravstveni problem kod žena, a u ukupnoj populaciji je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Organizirana tjelesna aktivnost može reducirati ne samo depresiju već i tjeskobu. Kako bi se umanjili simptomi depresivnosti, preporuča se bavljenje kombiniranim aerobnim i anaerobnim (vježbanje visokog intenziteta i kratkog trajanja, poput dizanja utega) aktivnostima i to tijekom više tjedana. Važno je naglasiti da se pozitivne posljedice vježbanja javljaju tek nakon nekoliko tjedana, a traju dugo nakon što završimo program tjelovježbe. Za borbu protiv depresije preporuča se fizička aktivnost poput šetnje, trčanja, biciklizma, tenisa, planinarenja i dizanja utega. Za ublažavanje tjeskobe preporuča se bavljenje aerobnim vježbama, a novija istraživanja pokazuju da čak i kratko petominutno vježbanje može imati pozitivan učinak te umanjiti simptome tjeskobe.
Ivana Batur, mag. psych.
Dora Srdelić Ljubičić, prof.
