Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti organizira javnozdravstvenu akciju povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja

Drage građanke i građani, pridružite nam se danas u prizemlju Poliklinike Opće bolnice Zadar od 13:00h do 14:00h na informativnom štandu organiziranom povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, s općim ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta i mobiliziranja napora u potpori mentalnom zdravlju.

Naime, problemi mentalnog zdravlja prisutni su u našim životima, obiteljima, radnim mjestima i zajednicama, utječući na sve. Pandemija COVID-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući kratkoročne i dugoročne stresove i narušavajući mentalno zdravlje milijuna. Procjene pokazuju porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25% tijekom prve godine pandemije. U isto vrijeme, stigma i diskriminacija i dalje predstavljaju prepreku društvenoj uključenosti i pristupu pravoj skrbi.

Stoga trebamo biti uporni u tome da mentalno zdravlje bude tretirano jednako kao i fizičko zdravlje.

Važno je da svi imamo svoju ulogu u povećanju svijesti o tome koje preventivne intervencije u mentalnom zdravlju djeluju, a Svjetski dan mentalnog zdravlja prilika je da to zajednički učinimo. Stvarajmo svijet u kojem se mentalno zdravlje cijeni, promiče i štiti; gdje svatko ima jednaku priliku biti mentalno zdrav i ostvarivati svoja ljudska prava; i gdje svatko može dobiti njegu mentalnog zdravlja koja mu je potrebna.

Putem ove javnozdravstvene akcije našim građankama i građanima želimo omogućiti priliku za razgovor o mentalnom zdravlju općenito, o tome kako se trebamo brinuti o njemu i koliko je važno razgovarati i tražiti pomoć ukoliko su prisutne poteškoće.

Svake godine 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstava. Ovaj dan obilježava se još od 2003. godine, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je podići razinu svijesti javnosti o mogućnosti prevencije te promovirati korištenje provjerenih mehanizama prevencije i smanjenja broja samoubojstava. Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubojstava je „Stvarajmo nadu djelovanjem“. Ovim sloganom inicijatori kampanje poručuju kako svi možemo doprinijeti u prevenciji samoubojstava i pružiti nadu onima koji su u riziku. Svako naše, čak i najmanje djelovanje može pomoći nekome u njegovim najmračnijim trenucima.

Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj. Tijekom protekle godine 572 osobe su počinile suicid. Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Naime, od svih dobnih skupina najviše su suicida počinile osobe iznad 65 godina, njih čak 225 oduzelo je sebi život, što predstavlja 39,3% od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova žene su počinile 125 suicida, a muškarci 447 tj. otprilike tri i pol puta veći broj. U usporedbi sa prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice Hrvatska bilježi nešto višu stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, podjednaku stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina.

U prevenciji samoubojstava potrebno je:

  1. Ograničiti pristup sredstvima za počinjenje suicida, poput vatrenog oružja ili otrovnih supstanci
  2. Surađivati s medijima radi odgovornog izvještavanja o suicidu
  3. Raditi na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina među adolescentnom populacijom
  4. Prepoznati na vrijeme osobe koje su u riziku za počinjenje suicida te ih pratiti

Uslijed pandemije i prirodnih katastrofa koje su pogodile našu zemlju, životne okolnosti su svima nama postale stresnije nego što je uobičajeno, no djeci i mladima još i više. Prema rezultatima Nacionalnog istraživanja, u porastu je učestalost depresivnih i anksioznih stanja učenika. Okolnosti koje su dovele do izrazite izolacije te psihološkog stresa povećale su rizik da mlade osobe budu žrtve utjecaja opasnih trendova koji se ponekad šire društvenim mrežama, kao i slike ili snimke vršnjačkog nasilja, samoozljeđivanja ili izvršenja samoubojstva.

Način na koji možemo pomoći bliskim nam osobama da se umanji razina stresa koji doživljavaju jest pružanje osjećaja prihvaćanja te neumanjivanje tegoba koje imaju. Ponekad je potrebno da drugi reagiraju, a kako bi to mogli, potrebno je aktivno obraćati pažnju na osobe koje su nam bliske. Osobe se trebaju osjećati slobodnima zatražiti stručnu pomoć u slučaju potrebe.

Zbog svega navedenog, potrebno je pridati pažnju i ponašanjima koja ukazuju na suicidalne tendencije, ali nisu nužno pokušaji. U najvećem riziku su osobe koje su prethodno pokušale učiniti samoubojstvo. Za njih je najvjerojatnije da bi mogle ponovno pokušati.

Znakovi koji bi mogli upućivati na rizik za počinjenje suicida su:

  • promjene u navikama spavanja i prehrane
  • povlačenje od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti
  • nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće
  • korištenje droga i alkohola
  • značajno zanemarivanje osobnog izgleda
  • vidljive promjene u ličnosti
  • uporna dosada, problemi s koncentracijom i akademskim uspjehom
  • česte, nespecifične pritužbe u vezi spavanja, koje su povezani s raspoloženjem
  • gubitak interesa za uobičajene hobije i aktivnosti
  • loša reakcija na kompliment ili priznanje
  • pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“
  • fraze poput „neću dugo biti problem“, ili „neću nikoga više ikada uznemiravati“ ili „nije me za išta više briga“ ili „moj život je beznadan“
  • žurno rješavanje obaveza koje su se dugo odgađale
  • poklanjanje vrijednih stvari
  • odbacivanje stvari koje su od osobne vrijednosti
  • postajanje pretjerano sretnim nakon prolaska kroz težak period depresije

Važno je istaknuti da postoje brojne zablude o samoubojstvu. Neke od najčešćih zabluda su da ljudi koji pričaju o samoubojstvu samo traže pažnju i da si ne žele nauditi, da je samoubojstvo uvijek impulzivan čin koji se dogodi bez upozorenja te da su suicidalne osobe uistinu odlučne oduzeti si život, i da tko stvarno namjerava će to samo i učiniti. Ovakvi stavovi su netočni, a mogu biti i opasni.

Ako razmišljaš o suicidu:

  • Odgodi svoju odluku – daj si vremena prije nego što odlučiš oduzeti si život. Osjećaji i životne situacije su promjenjivi. Postoji mnogo mogućih rješenja. Daj priliku nekome da ti pomoć.
  • Potraži pomoć – nisi sam/a u ovome, postoje ljudi kojima je stalo i koji mogu pomoći. Razgovaraj s članom obitelji, prijateljem ili drugom osobom od povjerenja.
  • Obrati se stručnjaku za mentalno zdravlje (psihijatru, psihologu, psihoterapeutu).
  • Pazi na sebe – napravi listu stvari koje će ti pomoći da se odupreš porivu da se ozlijediš ili si naudiš; slušaj glazbu, izađi u šetnju, nabroji ljude kojima se možeš obratiti, meditiraj, duboko diši.

U našoj županiji u sklopu Opće bolnice Zadar moguće se javiti u Hitnu psihijatrijsku ambulantu koja je dostupna od 0 do 24 h.

HRABRI TELEFON: 116 111

Potrebno je aktivno obraćati pažnju na osobe koje nas okružuju i pokazati razumijevanje!

Ukoliko imate pitanja, javite nam se!

Svake godine 26. lipnja diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama kako bi se podigla svijest javnosti o utjecaju i negativnim posljedicama koje droge imaju na društvo. Cilj kampanje je mobilizirati podršku i potaknuti javnost na provođenje aktivnosti usmjerenih suzbijanju zlouporabe droga. Ovaj dan obilježava se od 1987. godine kada je glavna skupština UN-a proglasila 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama.

Ilegalne droge i trgovina drogom predstavljaju značajan zdravstveni rizik za čovječanstvo. Ugrožavaju pojedince i društvo socijalno, fizički, kulturno, emocionalno i financijski. Iako su mlađe generacije svjesne da su droge opasne za njih, i dalje ih koriste u rekreativne svrhe. Taj užitak kasnije se pretvara u ovisnost, što dovodi do narušenog zdravlja, prijenosa bolesti, loše higijene, razvoja psihičkih bolesti, smrti, itd. Korištenje droga ima ozbiljne kulturne i ekonomske posljedice za sve nacije, stoga je ključno poduzeti značajne korake za smanjenje upotrebe droga. Trgovina drogom je nezakonita trgovina širom svijeta koja obuhvaća proizvodnju, uzgoj, distribuciju i prodaju ilegalnih supstanci.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga je “Podijelite činjenice o drogama, spasite živote”. Cilj je, prema Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), suprotstaviti se dezinformacijama i pogrešnim predodžbama o drogama širenjem i razmjenom istinitih činjenica o njima: od zdravstvenih opasnosti i lijekova do prevencije, liječenja i skrbi utemeljenih na dokazima.

Kako ti možeš doprinijeti?

1) Istraži i podijeli s drugima činjenice o drogama utemeljene na znanstvenim dokazima.

2) Dijeli isključivo informacije iz provjerenih izvora.

 

Na današnji dan, 31. svibnja, obilježava se Svjetski dan nepušenja. Povodom obilježavanja ovog dana, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti organizira program odvikavanja od pušenja pod nazivom „Škola nepušenja“.

Škola nepušenja je program koji pomaže pušačima u pripremi za prestanak pušenja, prestanku pušenja i održavanju nepušenja. Program pruža polaznicima važne informacije, znanja kao i stjecanje vještina neophodnih za promjene stavova o pušenju i izgradnju novih zdravijih navika kroz rad u grupi.

Škola nepušenja je besplatna, a prijaviti se mogu sve zainteresirane punoljetne osobe putem e-maila mentalnozdravljezadar@gmail.com.

U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh; a svaki drugi hrvatski pušač popuši prosječno 15-24 cigarete dnevno.

Svi smo vidjeli slike na kutijama cigareta kako posljedice pušenja mogu izgledati. Također nam je nebrojeno puta rečeno da pušenje skraćuje život, uzrokuje rak pluća, srčane udare, oštećuje probavni sustav, reproduktivno zdravlje i zapravo negativno djeluje na cjelokupno zdravlje osobe.

Međutim, često ovakve zastrašujuće informacije pušačima nisu dovoljno motivirajuće za prestanak pušenja.

ZAŠTO..?

Zapravo se zdravstvene posljedice „nakupljaju“ tijekom pušačkog staža i strastveni pušači najčešće prestaju pušiti tek kada zaista osjete posljedice na svom tijelu. Međutim, tada se, na već narušeno zdravlje,  može puno manje utjecati prestankom pušenja nego što bi se moglo pravovremenom intervencijom.

Stoga je, osim onih zdravstvenih, važno istaknuti i neke praktične razloge za prestanak pušenja koji su dio svakodnevice pušača, a često negativno utječu na kvalitetu svakodnevnih životnih aktivnosti:

ZAŠTO PRESTAJEM PUŠITI:

  1. Neću morati svako malo napuštati radno mjesto da bih popušio/la cigaretu
  2. Moja će odjeća bolje mirisati
  3. Bolje ću osjećati okus hrane
  4. Neću morati brinuti gdje smijem pušiti, a gdje ne smijem
  5. Moj auto, dom i osobe s kojima sam u društvu neće smrdjeti po dimu
  6. Popravit će mi se imunitet
  7. Lakše ću zatrudnjeti
  8. Lakše ću disati i manje ću kašljati
  9. Moja će koža izgledati zdravije i mlađe
  10. Neću više imati mrlje po zubima i noktima
  11. Bit ću pozitivan primjer djeci
  12. Imat ću više novaca

 

ŠTO ĆE SE DOGODITI S MOJIM TIJELOM KADA PRESTANEM PUŠITI:

  • U roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje
  • Nakon 3 do 9 mjeseci smanjit će se kašljanje i otežano disanje, a funkcija pluća će se povećati
  • U roku od godine dana rizik srčanog udara bit će dvostruko manji nego kod pušača
  • Nakon 10 godina rizik za rak pluća bit će dvostruko manji nego u pušača, a rizik za srčani udar bit će jednak onom kod osoba koje nikad nisu pušile

 

KAKO ĆU PRESTATI PUŠITI:

  1. Pronađite dobre razloge koji će Vas motivirati za prestanak pušenja. To može biti vaše zdravlje, izgled, ljudi koji vas okružuju, financije, slobodno vrijeme, kvaliteta života i sl.
  2. Pripremite se na apstinencijsku krizu – pronađite načine na koje ćete joj se oduprijeti. Nikotin stvara ovisnost i kod svakog pokušaja prestanka uzimanja količine nikotina na koju je vaš organizam naviknut, vaše tijelo će pokazivati znakove krize (nervoza, jaka želja za cigaretama, nesanica, glavobolja, povećani apetit). Unaprijed se raspitajte o mogućnostima ublažavanja krize (npr. nikotinski flasteri, psihološko savjetovanje, metode smirivanja)
  3. Oslonite se na svoje bližnje. Recite im da želite prestati pušiti i zatražite njihovu podršku, posebice u situacijama kada osjetite jaku želju za cigaretama.
  4. Posvetite se sebi. Jedan od razloga zašto ljudi puše je taj što ih cigareta opušta. Nakon što prestanete pušiti, pronađite druge načine za opuštanje. To mogu biti tjelovježba, masaža, slušanje glazbe i sl. Pokušajte izbjegavati stresne situacije u periodu odvikavanja.
  5. Izbjegavajte alkohol i druge okidače. Uz napitke poput alkohola i kave teže se oduprijeti cigaretama jer su osobe obično naviknute pušiti uz njih. Umjesto kave možete piti zeleni čaj neko vrijeme. Ukoliko imate naviku pušiti nakon obroka, zaokupite se nečim drugim – prošetajte, uzmite žvakaću gumu, operite zube.
  6. Nagradite se. Uz zdravlje, jedna od prednosti prestanka pušenja svakako je i višak novca u kućnom budžetu. Pomoću jednostavne formule izračunajte koliko ćete novca uštedjeti na mjesečnoj i godišnjoj razini ako prestanete pušiti. Razmislite što biste sebi mogli kupiti od tog novca:

Dnevni trošak na cigarete [     ] X 30 = [       ]Kn mjesečno

Dnevni trošak na cigarete [     ] X 365 = [       ]Kn godišnje

  1. Nemojte odustati ako ne uspijete! Mnogi bivši pušači imaju iza sebe više pokušaja odvikavanja. Ako pokleknete iskušenju, nemojte biti previše strogi prema sebi. Radije razmislite o tome koje okolnosti su vas dovele do ponovnog uzimanja. Jesu li to bile vaše emocije ili neka određena situacija. Iskoristite to kao pouku za idući, možda uspješan pokušaj!

 

ŠTO NAPRAVITI KAD VAS UHVATI ŽELJA ZA CIGARETOM?

  • Popijte čašu vode
  • Duboko i polagano udahnite nekoliko puta
  • Prošećite
  • Počnite s vježbama opuštanja
  • Počnite se baviti nekim hobijem
  • Operite zube osvježavajućom pastom
  • Grickajte zdrave namirnice (npr. mrkvu ili celer)
  • Uzmite žvakaću gumu bez šećera
  • Nazovite liječnika, člana obitelji, prijatelja ili neku drugu blisku osobu za podršku
  • Razmišljajte na pozitivan način i ponovite odluku „Želim i mogu prestati pušiti!“
  • Razmislite ponovno o brojnim koristima koje dobivate prestankom pušenja
  • Napravite svoju listu razloga zašto želite prestati pušiti. Držite je na vidljivom mjestu, npr. u autu ili tamo gdje ste prije držali cigarete. Pročitajte je svaki put kad poželite zapaliti cigaretu.

Sretno!

U razdoblju od 20. 4. 2022. do 22. 4. 2022. održana je trodnevna edukacija napredne razine edukativnog programa PoMoZi Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece).

Program PoMoZi Da je razvijen u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje. Trodnevna edukacija je sastavni dio edukativnog paketa koji uključuje i osnovnu razinu u obliku e-kolegija, odnosno učenja na daljinu, na CARNET-ovom MOOC sustavu.

 

Cilj edukacije bio je unaprijediti zdravstvenu pismenost učitelja, nastavnika te svih drugih odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih te ih osposobiti za pružanje psihološke prve pomoći i podrške učenicima. Trodnevnom edukacijom napredne razine koja je do sada održana u 14 županija, a sada po prvi puta i u Zadarskoj županiji, polaznici su postali dio mreže educiranih 3P mentora u školama (3P označava korake pružanja psihološke prve pomoći djeci i mladima tijekom neposrednog razgovora: tri osnovna koraka koji počinju slovom P – Pristupi, Podrži i Potakni).

Provedenu edukaciju vodile su 3P edukatorice Dora Srdelić Ljubičić iz ZZJZ Zadarske županije i Kristina Manestar iz ZZJZ Ličko-senjske županije. U edukaciji su sudjelovala 24 odgojno-obrazovna djelatnika, 17 iz osnovnih škola te 7 iz srednjih škola Zadarske županije.  Program je uključivao tri 8-satna dana rada, što je bilo vrlo intenzivno iskustvo kako za polaznike tako i za voditeljice.

Zahvaljujemo odgojno – obrazovnim djelatnicima koji su prošli edukaciju u sklopu programa PoMoZi Da i koriste naše edukativne materijale.

U nastavku slijede neki od napisanih osvrta polaznica edukacije:

„Najviše mi se svidio sadržaj, organizacija, dobar duh i odlično znanje predavačica, kompetentnost, odlični edukativni materijali te razmjena iskustva s kolegicama.“

„Stručnost i pristup voditeljica ovoj kompleksnoj temi uistinu je ostavio snažan dojam i potaknuo me da se osjećam sigurnije u onome što radim. Organizacija edukacije bila je za deset!“

„Najviše mi se svidjelo koliko su voditeljice bile pune razumijevanja i empatije. Svidjelo mi se što su me naučile slušati.“

„Najviše mi se svidio pristup voditeljica koje su stvorile pozitivno i sigurno ozračje te dale sve od sebe da nas saslušaju, čuju, uvaže, povežu, odgovore, pojasne, podrže… Njihov primjer već je sam po sebi odlična edukacija! Njihova autentičnost stvorila je našu!“

Dragi odgojno-obrazovni djelatnici, hvala vam još jednom na iskazanom interesu i podršci programu!

 

Galerija fotografija:

Dan ružičastih majica, odnosno Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, obilježava se svake godine zadnje srijede u veljači.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti ove godine je obilježila Dan ružičastih majica objavom nagradnog natječaja pod nazivom „Različitosti nas spajaju“, na kojega su se mogli prijaviti učenici svih petih razreda osnovnih škola naše županije te na kreativan način doprinijeti borbi protiv vršnjačkog nasilja. Cilj natječaja je bio podizanje svijesti o pojavnosti nasilja među djecom te posljedicama na mentalno zdravlje mladih koje ono može ostaviti. Stoga nam je bilo važno uključiti što veći broj djece u aktivnosti koje potiču učenike na prepoznavanje nasilja i njegovo prijavljivanje te poticati „pasivne promatrače“ na aktivnu ulogu u sprječavanju nasilja, a sve ciljem zaštite psihološke stabilnosti djece, uključujući žrtve i počinitelje nasilja.

Zadatak za učenike, pod mentorstvom razrednika ili stručnih suradnika škole, bio je napraviti kratki video uradak na temu „Različitosti nas spajaju“.

Želimo se posebno zahvaliti svim sudionicima na uloženom trudu i zaista kreativnim i domišljatim idejama koje su povodom ovog natječaja osmislili.

 

Nakon dostavljenih materijala, djelatnice i djelatnici Službe za mentalno zdravlje ocijenili su predane radove, a nagrađena će biti tri razredna odjeljenja koja smo procijenili najkreativnijima:

  1. Mjesto: Oš. Šime Budinića Zadar, 5. A razred
  2. Mjesto: Oš. Jurja Barakovića Ražanac, 5. A razred
  3. Mjesto: Oš. Krune Krstića Zadar, 5. D razred

 

Napomena: obzirom da su na video materijalima vidljiva lica maloljetnih osoba, Služba neće nigdje objaviti dostavljeni video materijal radi zaštite identiteta djece. Materijale može objaviti škola na vlastitoj web stranici, ukoliko je potpisana privola roditelja snimljene djece.

Dragi učitelji, nastavnici i ostali odgojno-obrazovni djelatnici osnovnih i srednjih škola, započela je provedba edukativnog programa PoMoZi Da!

Trodnevna edukacija svih prijavljenih sudionika iz Zadarske županije održat će se od 20.04.2022. do 22.04.2022., stoga Vas molimo da Vaše prijave pošaljete u Ožujku 2022.

Za sva pitanja možete nas kontaktirati na e-mail: dora.srdelic.ljubicic@zjz.t-com.hr ili zivjeti.zdravo@hzjz.hr

Prijave odnosno upute o načinu registracije na osnovnu razinu edukativnoga programa PoMoZi Da objavljene su na poveznici Agencije za odgoj i obrazovanje za stručna usavršavanja http://ettaedu.azoo.hr/. Potražite u nazivu edukaciju PoMoZi Da.

PRISTUP E-KOLEGIJU PREMA UPUTAMA S ETTAEDU JE VEĆ MOGUĆ. POGLEDAJTE I PRIJAVITE SE! E-KOLEGIJ ĆE BITI KONTINUIRANO OTVOREN bez obzira na datume koji su navedeni na ettaedu objavama! Potrebno je samo dobiti uputu o prijavi (poveznice i šifru) preko ETTEDU sustava.

Da biste završili edukaciju i postali 3P mentor, prijavite se nakon osnovne razine i na naprednu razinu u svojoj županiji. Educirani 3P edukatori iz županijskih zavoda za javno zdravstvo će do ljeta 2022. planirati i organizirati trodnevne radionice za naprednu razinu – edukacija za 3P mentora. U provedbu programa se uključilo 20 županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Više informacija potražite na našim mrežnim stranicamahttps://zivjetizdravo.eu/category/mentalno-zdravlje/ ili u svojim županijskim zavodima za javno zdravstvo.

O programu:

Polazeći od rezultata provedenog istraživanja mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika iz 2017. godine i primjera dobrih svjetskih praksi te u suradnji s vanjskim stručnjacima, osmislili smo edukativni program zdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih – edukativni program PoMoZi Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece).

Program je razvijen u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranoga iz Europskoga socijalnog fonda u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje.
Edukativni program PoMoZi Da pruža skup osnovnih znanja i vještina koji odgojno-obrazovnim djelatnicima u njihovom svakodnevnom radu mogu olakšati prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja učenika, ali i olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te poticanje na traženje stručne pomoći. Iznimno je važno prepoznati probleme mentalnoga zdravlja djece i mladih što ranije kako bi se spriječilo pogoršanje u kasnijoj dobi ili kako bi, bez obzira na probleme, uz stručnu pomoć i vodstvo očuvali dobro mentalno zdravlje.

Edukativnim programom PoMoZi Da želi se pomoći učiteljima i nastavnicima i svim drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama da budu osobe od povjerenja i podrške, da upute učenike na traženje pomoći te se ujedno želi stvoriti podržavajuća okolina djeci i mladima u kojoj će moći lakše očuvati i zaštiti svoje mentalno zdravlje.

Više o programu i drugim aktivnostima projekta Živjeti zdravo možete saznati na mrežnim stranicama https://zivjetizdravo.eu/, Facebook stranici Živjeti zdravo te Instagramu i You Tube kanalu Živjeti zdravo. 

Jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora 17. veljače 2017. godine Dan ružičastih majica je izglasan kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se održava svake godine, zadnje srijede u veljači.
Sve je počelo 2007. godine kada su srednjoškolca u Kanadi vršnjaci zlostavljali jer je u školu došao u ružičastoj majici. Nekoliko dana kasnije, njegovi prijatelji organizirali su prosvjed te došli u školu obučeni u ružičaste majice. Kupili su još 50-ak i dijelili drugim mladićima u znak podrške.

Nasilje među vršnjacima je pojam s kojim se svakodnevno susrećemo i koji nam se na prvi pogled čini vrlo jednostavnim. Svatko od nas vjerojatno može zamisliti nasilnika ili poznaje priču djeteta ili mlade osobe koja je doživjela nasilje. No, promatrajući učenike na školskom dvorištu, granice postaju mnogo nejasnije. Vršnjačko nasilje poprima mnoge oblike, a priče djece i mladih koji su ga doživjeli su vrlo različite. Svakoga dana stotine tisuća učenika njihovi vršnjaci zadirkuju i ismijavaju. Kad verbalna agresija preraste u fizičko nasilje, većina škola odlučno reagira. Međutim, velika većina zlostavljajućeg ponašanja u školi nije otvoreno, fizičko nasilje, već prikriveno psihičko ratovanje. Ono se pojavljuje u obliku ismijavanja, psihičkog zastrašivanja i kolektivnog odbacivanja.
Zadirkivanje može biti nevina zabava. Svi mi sudjelujemo u dobrodušnom bockanju koje je znak prijateljske povezanosti. Ali kad se zadirkivanje pretvori u nasilje, to više nije igra. Ismijavanje je moćan društveni ritual čiji je cilj poniziti određene pojedince i odvojiti ih od ostalih. Oni koji su tako stigmatizirani postaju tzv. „zagađene osobe“ te se nastoji da ih drugi percipiraju kao osobe koje nisu vrijedne ljudskog dostojanstva. Ovakav status podcijenjenosti drugim članovima skupine daje dopuštenje izopćenika nekažnjeno zlostavljati.

Kao fizičko, i psihičko se zlostavljanje pojavljuje u mnogim nijansama i oblicima. Ono može uključivati izrugivanje, vrijeđanje i „humor“ koji ima za cilj dotičnu osobu učiniti predmetom poruge i podrugivanja. Uvrede mogu biti usmjerene prema odijevanju, izgledu ili osobnosti žrtve te mogu podcjenjivati njezinu obitelj, rasu, spol, spolno opredjeljenje ili sustav vrijednosti. Za ismijavanje čak nisu potrebne ni riječi jer će isti cilj postići i gadljivi pogledi i određene geste. Svemu tome zajedničko je to što prelazi crtu koja dijeli nestašno zadirkivanje od nepoštivanja i ponižavanja neke osobe.

Predrasude i činjenice
Često se može čuti da je nasilje među djecom „normalna pojava“ sa kojom se raste i u skladu sa tim postoje očekivanja da će dječje nasilno ponašanje spontano prestati tijekom razvoja. Međutim, da nasilje nije dio uobičajenog toka odrastanja, govore mnogi obrasci ponašanja koje dijete može ispoljavati. Posljedice počinjenog i proživljenog nasilnog ponašanja mogu biti ne samo neposredne nego i trajne – za čitav život. Prema tome, nasilno ponašanje nije uobičajena pojava i treba intervenirati da bi se ona spriječila. Mnoga djeca, a i odrasli, ne shvaćaju ozbiljnosti stalnog omalovažavanja, nazivanja pogrdnim imenima, vrijeđanja, ignoriranja, uhođenja itd. Obično se nalaze racionalni „razlozi“ da ovo ponašanje i nije baš nasilno, da se njime želi postići određeni cilj ili napraviti „šala“ i sl.

Tko su djeca koja trpe nasilje:
• imaju slabo samopoštovanje (sebe opažaju kao neprivlačne, slabije)
• povučena su, pasivna, oprezna, tiha i osjetljiva
• anksiozna su
• imaju malo prijatelja
• obično su fizički slabija i nesigurnija
• obično su više uplašena i za njih se zna da neće uzvratiti ako ih neko napadne (uglavnom nisu
agresivna)
• najčešće su prezaštićena od svojih roditelja
• lako zaplaču i povlače se.

Posljedice vršnjačkog nasilja
Poznate su mnoge i ozbiljne posljedice vršnjačkog nasilja koje se mogu vidjeti i kao neposredan „odgovor“ na nasilno ponašanje i kao manje ili više dugoročne, a nekada su to posljedice i za cijeli život. Kolike će posljedice proživljeno nasilno ponašanje imati na dijete ovisi od mnogih okolnosti: osjećaja sigurnosti ili nesigurnosti, načina reagiranja, uzrasta, zrelosti, vrste nasilja, odnosno vremena djetetove izloženosti nasilju itd. Djeca koja se osjećaju sigurnom i imaju više samopouzdanja pronalaze konstruktivnije načine da se zaštite (traže pomoć odraslih, prijavljuju nasilno ponašanje), a imaju i bolje mogućnosti savladavanja traumatskih iskustava nasilja od nesigurne djece koja imaju nisku razinu samopoštovanja. Ukoliko nasilje nad djetetom traje duže, posljedice su teže i trajnije.

Posljedice vršnjačkog nasilja mogu biti vrlo ozbiljne po fizičko zdravlje, psihološku stabilnost i socijalnu ravnotežu i na kraju život žrtve.

Neposredne posljedice proživljenog vršnjačkog nasilja:
• povučenost i nesigurnost, izbjegavanje društva (dijete je uglavnom samo tijekom školskih odmora)
• razdražljivost, napetost i sklonost djeteta da reagira plačem
• poremećaj pažnje
• pad školskog uspjeha
• gubitak motivacije za pohađanje škole: dijete odbija ići školu ili nerado ide u školu
• dijete izbjegava uobičajeni put do škole
• ne želi samo ići u školu, traži od roditelja da ga vode
• „bolesno“ je kada treba ići u školu i žali se na mnoge tegobe za koje liječnici ne nalaze organsku osnovu
• ima slabiji apetit kao i probleme sa snom (nesanice/noćne more)
• nesigurno je i u školi traži društvo/blizinu nastavnika/nastavnica
• ne uključuje se u zajedničke ili sportske aktivnosti
• depresivno je, a katkad i agresivno prema drugoj djeci
• prijeti samoubojstvom, a ponekad i pokuša samoubojstvo.

Kako nasilje predstavlja izravan napad na djetetov osjećaj vrijednosti, može imati posljedice koje mogu promijeniti život ako potraje. Iskustvo ismijavanja evocira snažne negativne osjećaje srama, tjeskobe i straha. Osim toga, većina djece zbog zlostavljanja postane i ljuta, ali se osjeća bespomoćno u nastojanjima da ga zaustavi. Neki od njih zaključe kako su bezvrijedne osobe koje su vjerojatno zavrijedile biti odbačene. Umjesto da priznaju kako se drugi prema njima loše ponašaju, oni sebe vide kao loše osobe koje se trebaju sramiti.

 

Kada kontinuirano ismijavanje zaustavi djetetovu sposobnost da se nada i nosi s problemima, tada nastupa kriza. Takva osoba može pasti u depresiju, postati autodestruktivna odnosno, u izoliranim slučajevima, može i uzvratiti “udarom” na druge.

Trajnije posljedice izloženosti vršnjačkom nasilju:
• Poremećaji navika:
– poremećaj sna
– noćno mokrenje
– nekontrolirana stolica
– somatske (tjelesne) tegobe iako je dijete fizički zdravo (glavobolje, bolovi u trbuhu, teškoće disanja).

Djeca koja su u djetinjstvu bila izložena nasilju u adolescenciji mogu ispoljavati:
• depresivnost
• nasilje prema svojim vršnjacima
• nesigurnost i nisko samopoštovanje
• rizične „stilove“ života kao što su različiti tipovi ovisnosti o psihoaktivnim sredstvima.

Zlostavljači:

Dok se kod žrtava zlostavljanja narušava samopoštovanje, mnogi zlostavljači se, s druge strane, osjećaju moćnima i izgrađuju „napuhani“ osjećaj samopoštovanja time što podcjenjuju druge. Istraživanja o zlostavljajućem ponašanju ukazuju na to da mnogi zlostavljači imaju puno samopouzdanja, uživaju u dominiranju nad drugima i ležerno posežu za agresijom. Osim toga, malo je vjerojatno i da će prema žrtvi osjećati ikakvu empatiju. To se obično ne događa zbog toga što nemaju savjest, već zato što su svoje ponašanje naučili opravdavati greškama u razmišljanju. Žrtvama „prišivaju“ ponižavajuće etikete („on je slabić“), umanjuju štetni učinak vlastitog ponašanja („samo smo se šalili“) i okrivljuju žrtvu („to mu je i trebalo“). Za mijenjanje tih osoba bit će potrebno izgrađivati njihovu empatiju za druge i suprotstaviti se njihovom iskrivljenom razmišljanju. Navedene „vidljive“ osobine djece koja se ponašaju nasilno upućuju na važnost razumijevanja dubljih slojeva dječjeg doživljajnog svijeta. Naime, ispod ovako „superiorne slike“ krije se bazična nesigurnost, sumnja u vlastite vrijednosti i slabo samopoštovanje. U svjetlu ovih saznanja nasilno ponašanje djece može se razumjeti kao njihov način „obrane“ od napetosti koju potiču osjećaji nesigurnosti, potištenosti i depresije. Da bi se oslobodila unutrašnje napetosti, ona „vide“ vanjske opasnosti i traže neprijatelje, opažaju „namjerne“ provokacije i prijetnje (čak i prema prijateljskom ponašanju). Ovakav stav ih potiče na razvoj mržnje, bijesa i prezira što se može ispoljavati kroz određeni oblik nasilnog ponašanja.

Tko su djeca koja se ponašaju nasilno
• ponašaju se agresivno, prema roditeljima, nastavnicima/nastavnicama i drugoj djeci
• dominiraju (imaju želju da vladaju drugima i pokažu svoju moć) i na taj način traže pažnju, priznanje
• misle da su bolja ili vrjednija od drugih
• daju sebi za pravo da kontroliraju druge tako što će fizički napadati ili omalovažavati drugu djecu
• ne prihvaćaju različitosti i nisu tolerantna
• drugima djeluju superiorno
• impulzivna su
• manipulativna
• mogu imati izrazitu potrebu za stjecanjem koristi (materijalne).

Važna uloga promatrača
Istraživanja pokazuju kako je mali postotak učenika koji su aktivni nasilnici (možda manje od 10%), a sličan se postotak odnosi i na stalne žrtve. Međutim, kada se podrobnije pozabavimo zlostavljajućim ponašanjem, postaje jasno kako “najmoćniju ulogu u predstavi ima gledateljstvo”. Neki postaju navijači koji bodre zlostavljače, dok tiha većina promatrača zlostavljanje omogućuje svojom šutnjom.
Iako učenici koji gledaju zlostavljanje možda osjećaju određenu empatiju za žrtvu, rijetko istupaju da je zaštite kako i sami ne bi postali predmetom ismijavanja. Taj izostanak pružanja pomoći je posebno tragičan jer se učenik koji zna da ima bar jednog prijatelja može bolje nositi sa sudbinom odbacivanja. Međutim, promjena klime u školi iziskuje više od pronalaženja nekoliko hrabre djece koja će biti prijatelji odbačenih učenika. Naime, zlostavljajuće se ponašanje najbolje može iskorijeniti kad ga tiha većina počne doživljavati kao nešto neprihvatljivo.

Izvori:
Priručnik ŠKOLA BEZ NASILJA – KA SIGURNOM I PODSTICAJNOM OKRUŽENJU ZA DJECU. Kako spriječiti nasilje u školi – Program prevencije nasilja među djecom u školi, Ministarstvo prosvjete Crne Gore i UNICEF
Nemoj mi se rugati, Priručnik za nastavnike od šestog do osmog razreda: Stvaramo razred bez ismijavanja (Projekt operacije “Poštovanje” koji su osmislili i izradili Peter Yarrow Productions i Educators for Social Responsibility (“Odgojitelji za društvenu odgovornost”)