Obilježen Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Danas je u prizemlju zgrade Poliklinike OB Zadar u vremenu od 10:30h do 12:00h provedena javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1987. proglasila 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama želeći time upozoriti globalnu svjetsku javnost na rastući problem zlouporabe droga u društvu i potrebu uključivanja svih aktera, kako na globalnoj, tako i na nacionalnoj razini, za djelovanje u postizanju zajedničkog cilja: Međunarodno društvo slobodno od zlouporabe droga.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar u suradnji s partnerima i relevantnim dionicima svake godine sudjeluje u obilježavanju ovog značajnog dana s ciljem informiranja i poticanja svjesnosti cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih sredstava ovisnosti.

U javnozdravstvenoj akciji organiziranoj uz podršku Grada Zadra i Zadarske županije sudjelovali su djelatnici Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Udruge Porat, Terapijske zajednice Mondo Nuovo, Lige protiv raka Zadar i Kluba liječenih alkoholičara Zadar, kao i suradnici iz PU Zadarske.

Putem informativnih štandova na kojima se prisutnima dijelio promotivni i informativni materijali, svi zainteresirani građani su se imali priliku informirati o različitim oblicima i sredstvima ovisnosti kao i o tematici vezanoj uz mentalno zdravlje.

Tijekom školske godine 2023/2024 se u sklopu provedbe projekta „Zdrav za 5“ među učenicima osmih razreda osnovnih škola Zadarske županije provodilo anketno ispitivanje vezano za učestalost upotrebe psihoaktivnih sredstava. Upitnik je ispunilo ukupno 490 učenika iz 14 osnovnih škola. Tijekom provedbe javnozdravstvene akcije pitali smo naše građane da pokušaju pogoditi u kojem postotku adolescenti konzumiraju cigarete, pivo, vino, žestoka/miješana pića i marihuanu. Od ispitanih prolaznika smo dobivali različite odgovore, od kojih su neki bili više a neki manje točni. Bez obzira na preciznost odgovora, svim građanima su podijeljene nagrade (majice, torbe, kišobrani, anti-stres loptice).

Točni podatci dobiveni obradom anketnih upitnika su sljedeći:

  • Cigarete je barem jednom u životu konzumiralo 42,4% ispitanih učenika (od toga njih 15,3% jednom ili 2 puta, 5,9% rijetko, 8,6% ponekad te 12,7% često), dok njih 57,6% tvrdi da cigarete nisu konzumirali nikada.
  • Pivu je barem jednom u životu pilo njih 71,2% (od toga njih 36,4% jednom ili 2 puta, 17,4% rijetko, 10,8% ponekad te 6,5% često), dok 28,8% ispitanih učenika tvrdi da pivu nije probalo nikad.
  • Vino je barem jednom u životu pilo 56,8% ispitanih učenika (od toga njih 35,5% jednom ili 2 puta, 11,5% rijetko, 5,9% ponekad te 3,9% često). 43,2% njih tvrdi da nikada nisu probali vino.
  • Žestoka/miješana pića je barem je jednom u životu pilo 58,6% učenika (od toga njih 20,0% jednom ili 2 puta, 12,9% rijetko, 15,3% ponekad te 10,4% često). 41,4% njih tvrdi da žestoka pića nisu pili nikada.
  • Marihuanu je barem jednom u životu konzumiralo 10,2% ispitanih učenika (od toga njih 5,1% jednom ili 2 puta, 1,8% rijetko, 1,4% ponekad te 1,8% često). 89,8% njih tvrdi da marihuanu nisu konzumirali nikada.

Globalni problem droga predstavlja višestruki izazov koji dotiče živote milijuna diljem svijeta. Od pojedinaca koji se bore s poremećajima ovisnosti do zajednica koje se bore s posljedicama trgovine drogom i organiziranog kriminala, utjecaj droga je dalekosežan i složen.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe i nezakonite trgovine drogama obilježava se 26. lipnja svake godine kako bi se ojačalo djelovanje i suradnja u postizanju svijeta bez zlouporabe droga. Cilj obilježavanja ovog dana je upozoriti na štetnost zlouporabe droge i njezinu povezanost s kriminalitetom, ukazati na zdrave životne izbore i navike te istaknuti vrijednost suradnje različitih organizacija koje se bave ovom problematikom.

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je 11. lipnja objavio Europsko izvješće o drogama za 2024. godinu. Na temelju podataka iz 29 zemalja (EU 27, Turska i Norveška), izvješće donosi najnoviji pregled situacije u području droga u Europi te su njemu istražuju dugoročni trendovi i prijetnje koje se javljaju.

Prilikom objave izvješća, EMCDDA je posebno istaknuo kako snažne sintetičke tvari, nove mješavine droga i promjene obrazaca upotrebe predstavljaju sve veću prijetnju u Europi.

Naime, osobe koje uzimaju droge sada su izložene većem broju psihoaktivnih tvari, koje su često visokog stupnja potentnosti ili čistoće, ili se javljaju u novim oblicima, mješavinama i kombinacijama. S obzirom na to da se proizvodi ponekad prodaju pod nazivom „druge psihoaktivne tvari“, potrošači možda nisu svjesni onoga što konzumiraju i izloženi su većim zdravstvenim rizicima, uključujući potencijalno smrtonosno trovanje. Radi se o snažnim sintetičkim opioidima koji se miješaju s lijekovima i drugim drogama – MDMA s primjesama sintetičkih katinona i proizvodi od kanabisa s primjesama sintetičkih kanabinoida.

Do završetka 2023. centar EMCDDA je nadzirao više od 950 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je 26 prvi put prijavljeno u Europi te godine.

Stoga je ključna poruka ovogodišnjeg izvješća da je „poliuporaba tvari”, odnosno upotreba dviju ili više psihoaktivnih tvari u isto vrijeme ili u slijedu, uobičajena u Europi danas. Bez obzira na to uključuje li uporabu benzodiazepina s opioidima ili kokaina s alkoholom, ovaj obrazac uporabe droga može povećati zdravstvene rizike i otežati provedbu intervencija (npr. odgovor na predoziranje). Ti su izazovi dodatno zakomplicirani kada se mješavine droga konzumiraju nesvjesno.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo za cilj ima univerzalnu, selektivnu i indiciranu prevenciju svih oblika ovisnosti te očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja svih dobnih skupina kroz promociju zdravlja. Kroz prevenciju i liječenje ovisnosti, Služba kontinuirano skrbi o osobama koje imaju problema s konzumacijom psihoaktivnih supstanci (droge, alkohol, nikotin, lijekovi) i ponašajnim ovisnostima (kockanje, internet), kao i članovima njihovih obitelji.

 

Stručnjaci Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar stoje na raspolaganju svim osobama koji se suočavaju s problemom ovisnosti, bila to ovisnost o drogama ili ponašajne ovisnosti (kockanje, internetski sadržaji i sl.).

Svaki građanin kojemu je to potrebno, svakodnevno može zatražiti savjet i/ili pomoć stručnjaka Službe:

  • u prostorima Službe (na adresi: Ljudevita Posavskog 7, 1. kat Poliklinike OB Zadar)
  • putem e-maila: mentalnozdravljezadar@gmail.com
  • putem telefona na broj: 023/314-783

Ovo su neka od pitanja postavljenih u najnovijem europskom web istraživanju kojeg je pokrenula Agencija EU za droge (EMCDDA). Cilj istraživanja je poboljšati razumijevanje obrazaca uporabe droga u Europi i pomoći u oblikovanju budućih politika i intervencija vezanih uz droge na području Europske unije. Također, cilj je upoznati i obrasce igranja videoigara i kockanja.

Ciljana skupina istraživanja osobe su u dobi 18 + koje su koristile psihoaktivne tvari, igrale videoigre ili kockale. Vaše sudjelovanje je važno i potpuno anonimno. Ispunjavanje upitnika traje od 10 do 45 minuta, ovisno o broju modula koje odlučite popuniti.

Ispunite upitnik i budite dio onih koji će utjecati na kreiranje politika i intervencija u području ovisnosti.

Pristupite upitniku na: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/EWSD2024-Croatia

Više informacija o istraživanju: https://ow.ly/i1wI50RPhp5

VAŠE SUDJELOVANJE ČINI RAZLIKU!

Hrvatski sabor je proglasio 2012. godine 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Tog je dana 1880. godine naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen “Statut kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu” (današnja Klinika za psihijatriju “Vrapče”).

Cilj Dana prava osoba s duševnim smetnjama podizanje je razine javne svijesti o ovoj iznimno ranjivoj društvenoj skupini, često suočenoj s mnogim predrasudama i stigmatizacijom, a samim time i većim rizikom od socijalne isključenosti i kršenja njihovih prava te mogućem ponižavajućem ili neljudskom postupanju.

Osobe s duševnim smetnjama u svim društvima i svim vremenima imaju specifičnu poziciju. Zbog prirode zdravstvenog stanja ove osobe često nisu u mogućnosti adekvatno se brinuti o svojim pravima i interesima te predstavljaju jednu od najobespravljenijih kategorija bolesnika i ujedno jednu od najobespravljenijih društvenih skupina uopće. Iako velik broj država svijeta, pa tako i Hrvatska, ima kvalitetne zakonske okvire za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, uvijek postoji mogućnost nepridržavanja ovih zakona i manjka svijesti o potrebi provedbe zakona što dovodi do zakinutosti u pravima ovih osoba.

Na žalost, stigmatizacija osoba s duševnim smetnjama široko je rasprostranjena u našem društvu, a opterećuje oboljele osobe, članove njihovih obitelji, ali i zdravstvene djelatnike koji se bave područjem mentalnog zdravlja. Radi se o strahu od nepoznatog, od osoba koje su proživjele drugačija iskustva, a često je utemeljen na nedovoljnom poznavanju psihičkih simptoma, neznanju, neraspolaganju informacijama, pogrešnim stavovima i predrasudama. Najčešće predrasude povezane s mentalnim poremećajima odnose se na to da su neizlječivi, da su izraz slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajem opasne, nesposobne, krive za vlastitu bolest i sl.

Međutim, provedena istraživanja ukazuju na to da su osobe s duševnim smetnjama češće žrtve nego počinitelji nasilja, a pojedinci s težim duševnim smetnjama su u dvostruko većem riziku da dožive nasilje od strane osoba koje nemaju duševne smetnje.

Također, kada su osobe suočene sa stigmatizacijom, manja je vjerojatnost da će potražiti stručnu pomoć, a vrlo je vjerojatno da će tražiti pomoć nakon dužeg vremenskog perioda, što može otežati proces izlječenja. S druge strane, reduciranje stigme može pomoći ljudima koji žive s problemima ovisnosti ili mentalnog zdravlja da se pravodobno uključe u tretman liječenja te na taj način spriječe pogoršanje vlastitog zdravstvenog stanja, kao i dobrobiti njihove okoline.

Stoga mnogi autori ističu potrebu edukacije, senzibilizacije i informiranja javnosti te povećanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja te izradbu i provođenje Anti-stigma programa što može uvelike doprinijeti redukciji negativnih stavova prema oboljelima od duševnih bolesti i rješavanju poteškoća oko uključivanja ove populacije u život zajednice kako bi što bolje funkcionirali u obitelji, društvu i na radnom mjestu.

Uoči obilježavanja Svjetskog dana nepušenja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i STOP, globalna organizacija za praćenje duhanske industrije, objavili su izvješće pod nazivom „Navucimo i sljedeću generaciju“, putem kojeg upozoravaju kako duhanska i nikotinska industrija dizajnira proizvode, provodi marketinške kampanje i radi na oblikovanju okruženja koji značajno doprinose stvaranju ovisnosti kod populacije mladih osoba.

Ovo globalno izvješće pokazuje da 37 milijuna djece u dobi od 13 do 15 godina puši, a u mnogim zemljama svijeta, stopa upotrebe e-cigareta među adolescentima premašuje stopu odraslih. Tako je u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije 20% ispitanih 15-godišnjaka izjavilo da su koristili e-cigarete u posljednjih 30 dana.

Unatoč značajnom napretku u smanjenju uporabe duhana, pojava e-cigareta i drugih novih duhanskih i nikotinskih proizvoda predstavlja ozbiljnu prijetnju mladima i kontroli duhana. Studije pokazuju da uporaba e-cigareta povećava upotrebu konvencionalnih cigareta, osobito među mladima nepušačima, i to za gotovo tri puta.

Ove industrije plasiraju nikotinske i duhanske proizvode prilagođene djeci i mladima, koristeći primamljive okuse prilagođene djeci poput slatkiša, voća, šećerne vune i žvakaće gume, u kombinaciji s elegantnim i šarenim dizajnom koji podsjeća na igračke. Njihova privlačnost za mlade leži u okusima koji su dizajnirani baš za njih, a još kada ih reklamiraju influenceri i zvijezde, tinejdžerima postaju neodoljivi.

„Vidi se da ne samo e-cigarete, nego čak i drugi proizvodi bez nikotina, stvaraju rituale konzumacije nečega. To je strategija duhanske industrije, da mlade navikavaju na konzumaciju nečega s manje ili više nikotina, pod krinkom smanjenog rizika za razvoj karcinoma i opsežne kronične plućne bolesti jer je koncentracija štetnih kancerogena manja. Posebni mirisi, okusi i arome regrutiraju sve veći broj jako mladih osoba, djecu i u petom i šestom razredu osnovne škole, za konzumaciju nečega. Na koncu, cilj te industrije je sve veći broj mladih koji manje oklijevaju ponuđenoj drogi i brže razvijaju kliničku sliku ovisnosti.“ – psihijatar Slavko Sakoman

Iako se novi duhanski proizvodi poput e-cigareta reklamiraju kao sigurnije alternative od cigareta, sve veći broj istraživanja sugerira da su e-cigarete povezane s povećanim rizikom kardiovaskularnih i drugih morbiditeta i mortaliteta. Naime, recentnija istraživanja pokazuju da su e-cigarete jednako, a u nekim slučajevima čak i štetnije od konvencionalnih cigareta:

  • Provedenim istraživanjima utvrđeno je da svakodnevna konzumacija e-cigareta ima velik toksični učinak te time udvostručuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara. Prisutnost teških metala kao što su kadmij i olovo u aerosolu e-cigareta mogu imati karcinogena svojstva, dok razne arome poput cinamaldehida mogu imati kardiotoksične učinke. Štetni spojevi koji nastaju zagrijavanjem e-tekućine poput acetaldehida, akroleina i formaldehida utječu na respiratorni i kardiovaskularni sustav, izazivaju upalu i oksidativni stres te mogu izazvati oštećenje pojedinih organa.
  • Upotreba e-cigareta također je povezana s povećanjem broja otkucaja srca i krvnog tlaka. Elektroničke cigarete također su povezane s raznim upalama, oksidativnim stresom, vaskularnim ozljedama, aterosklerozom te endotelnom disfunkcijom. Korisnici e-cigareta imaju čak 1,79 puta veću mogućnost od nastanka infarkta miokarda od nepušača, dok pušači običnih cigareta imaju 2,72 puta veću vjerojatnost.
  • Jedna od najčešćih ozljeda pluća povezana s konzumacijom e-cigareta je EVALI (e-cigarette and vaping-associated lung injury). EVALI je akutna ili subakutna respiratorna bolest koja može biti izrazito teška i opasna po život, upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. Posljedice ove bolesti su difuzno oštećenje alveola, fibrinozni pneumonitis te pneumonija praćena bronhitisom.

U sklopu programa “Pozitivna mama, pozitivan tata!” terapijska zajednica Mondo Nuovo u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar počinje provoditi radionice za roditelje u Zadru. Teme koje će obraditi na radionicama su:

1. Što je pozitivno roditeljstvo, 2. Kako komunicirati s djetetom, 3. Stilovi roditeljstva, 4. Rješavanje sukoba s djecom, 5. Disciplina vs. kazna, 6. Razvoj samopoštovanja kod djeteta, 7. Emocionalni razvoj djeteta, 8. Roditeljski stilovi i psihološke potrebe djeteta, 9. Roditeljstvo kao timski rad, 10. Stres roditeljske uloge, 11. Utjecaj medija na djecu i 12. Kako zaštiti dijete od ovisnosti.

Radionice za roditelje su BESPLATNE, a nakon završetka radionica roditelji će dobiti BESPLATNE kino ulaznice i BESPLATAN mjesečni bazen u svrhu druženja roditelja i djece! U sklopu aktivnosti “Nešto za mame, nešto za tate-teretana i vježbe za zdrav stil života i opuštanje od stresa” roditelji će dobiti dva mjeseca BESPLATNE teretane!

Svi zainteresirani mogu se prijaviti na broj: 098 610 609.

Program je financiran od strane Ministarstva zdravstva!

U razdoblju od 20. 2. 2024. do 22. 2. 2024. održana je druga trodnevna edukacija napredne razine edukativnog programa PoMoZi Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja

Program PoMoZi Da je prvi standardizirani program mentalno-zdravstvenog opismenjavanja učitelja i nastavnika na nacionalnoj razini. Razvijen je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje, a provedba se nastavila uz potporu Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Trodnevna edukacija je sastavni dio edukativnog paketa koji uključuje i osnovnu razinu u obliku e-kolegija, odnosno učenja na daljinu, na CARNET-ovom MOOC sustavu.

Edukativni program PoMoZi Da pruža skup osnovnih znanja i vještina koji odgojno-obrazovnim djelatnicima u njihovom svakodnevnom radu mogu olakšati prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja učenika, ali i olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te poticanje na traženje stručne pomoći. Na taj način ulaže se u stvaranje podržavajuće školske okoline u kojoj su odrasli važan dio očuvanja i zaštite mentalnog zdravlja učenika i učenica.

Trodnevnom edukacijom napredne razine polaznici su postali dio mreže educiranih 3P mentora u školama (3P označava korake pružanja psihološke prve pomoći djeci i mladima tijekom neposrednog razgovora: tri osnovna koraka koji počinju slovom P – Pristupi, Podrži i Potakni).

Provedenu edukaciju vodile su 3P edukatorice Dora Srdelić Ljubičić i Gabrijela Martinović iz ZZJZ Zadarske županije. U edukaciji su sudjelovala 22 odgojno-obrazovna djelatnika, 13 iz osnovnih škola te 9 iz srednjih škola Zadarske županije. Program je uključivao tri 8-satna dana rada, što je bilo vrlo intenzivno iskustvo kako za polaznike tako i za voditeljice.

Zahvaljujemo odgojno – obrazovnim djelatnicima koji su prošli edukaciju u sklopu programa PoMoZi Da i koriste naše edukativne materijale.

U nastavku slijede neki od napisanih osvrta polaznica edukacije:

Svidjela mi se stručnost i susretljivost voditeljica. Profesionalne su, pripremljene, poticajno utječu na grupu. Promijenile su moje viđenje zanimanja psihologa. Radni materijal pomno pripremljen, primjenjiv, odlično strukturirane radionice, aktualne teme, vrijeme brzo prolazi jer je ugodno.“

„Predavačice su me motivirale i bile su stručne i sigurne u sebe. Poticajna atmosfera i ugodna. Puno sam naučila i dobila krila da učim i vjerujem u sebe više.“

„Izvrsne voditeljice u vođenju, objašnjavanju, argumentiranju. Struktura same radionice te aktivnosti vrlo jasne i korisne.“

Dragi odgojno-obrazovni djelatnici, hvala vam još jednom na iskazanom interesu, podršci programu i zajedničkom učenju. Nadamo se uspješnom nastavku provedbe programa. Prijave za nove polaznike su i dalje u tijeku (na sustavu LOOMEN – MOOC)

Pogledajte i galeriju slika:

DAN RUŽIČASTIH MAJICA

Prema odluci Hrvatskog sabora od 17. veljače 2017. godine, zadnju srijedu u veljači se Dan ružičastih majica obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Prvi put se obilježio 2007. godine kada je dječak u Kanadi bio izložen vršnjačkom nasilju zbog dolaska u školu u ružičastoj majici. Kada su to čuli 17-godišnji đaci David Shepherd i Travis Price odlučili su nešto poduzeti. Sa kolegama iz škole organizirali su Pink protest. Kupili su 50 ružičastih majica koje su podijelili dječacima iz škole i nosili ih kao izraz solidarnosti sa zlostavljanim dječakom. Mnogo učenika se u školi pojavilo ne samo u svojim ružičastim majicama već i odjeveni od glave do pete u ružičasto. Tako je ružičasta majica postala međunarodni simbol borbe protiv međuvršnjačkog nasilja u školama.

Vršnjačko je nasilje važno na vrijeme prepoznati i pružiti pomoć i podršku djeci koja ga trpe. Djeci koja su sklona nasilnom ponašanju također treba pomoći u cilju uspostavljanja učinkovitog sustava zaštite prava i dobrobiti svakog djeteta.

Uzimajući u obzir ozbiljne posljedice vršnjačkog nasilja na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih, Služba za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje posvećena je podizanju svijesti o ovom problemu i pružanju podrške u prevenciji nasilja među mladima provođenjem sljedećih aktivnosti:

  • Objava informativnih sadržaja na web i Instagram stranicama Službe
  • Provođenje radionica „Vršnjačko nasilje“usmjerenih na sprječavanje svih vrsta nasilja među populacijom djece osnovnoškolskog uzrasta: u veljači je povodom obilježavanja Dana ružičastih majica provedeno 9 radionica u tri osnovne škole na području Zadarske županije, čime je obuhvaćeno 170 učenica i učenika petih razreda
  • Provedba edukativnog kviza pod nazivom „ŠKOLA MIRNIH SRCA od 1. veljače do 1. ožujka 2024. godine: kviz je osmišljen s ciljem promicanja prevencije vršnjačkog nasilja te podizanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja među mladima, uključujući i obilježavanje Dana ružičastih majica. Ove godine smo u javnozdravstvenu akciju odlučili uključiti učenike petih i šestih razreda osnovnih škola Zadarske županije. Kviz se sastoji od nekoliko edukativnih pitanja i tekstualnog materijala, putem kojih se učenici mogu educirati o različitim vrstama vršnjačkog nasilja. Pružit će priliku svim sudionicima da testiraju svoje znanje o prevenciji vršnjačkog nasilja, kao i strategijama za promicanje pozitivnih odnosa i rješavanje konflikata na miran i konstruktivan način.