Svake godine 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstava. Ovaj dan obilježava se još od 2003. godine, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je podići razinu svijesti javnosti o mogućnosti prevencije te promovirati korištenje provjerenih mehanizama prevencije i smanjenja broja samoubojstava. Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubojstava je „Stvarajmo nadu djelovanjem“. Ovim sloganom inicijatori kampanje poručuju kako svi možemo doprinijeti u prevenciji samoubojstava i pružiti nadu onima koji su u riziku. Svako naše, čak i najmanje djelovanje može pomoći nekome u njegovim najmračnijim trenucima.
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj. Tijekom protekle godine 572 osobe su počinile suicid. Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Naime, od svih dobnih skupina najviše su suicida počinile osobe iznad 65 godina, njih čak 225 oduzelo je sebi život, što predstavlja 39,3% od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova žene su počinile 125 suicida, a muškarci 447 tj. otprilike tri i pol puta veći broj. U usporedbi sa prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice Hrvatska bilježi nešto višu stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, podjednaku stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina.
U prevenciji samoubojstava potrebno je:
- Ograničiti pristup sredstvima za počinjenje suicida, poput vatrenog oružja ili otrovnih supstanci
- Surađivati s medijima radi odgovornog izvještavanja o suicidu
- Raditi na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina među adolescentnom populacijom
- Prepoznati na vrijeme osobe koje su u riziku za počinjenje suicida te ih pratiti
Uslijed pandemije i prirodnih katastrofa koje su pogodile našu zemlju, životne okolnosti su svima nama postale stresnije nego što je uobičajeno, no djeci i mladima još i više. Prema rezultatima Nacionalnog istraživanja, u porastu je učestalost depresivnih i anksioznih stanja učenika. Okolnosti koje su dovele do izrazite izolacije te psihološkog stresa povećale su rizik da mlade osobe budu žrtve utjecaja opasnih trendova koji se ponekad šire društvenim mrežama, kao i slike ili snimke vršnjačkog nasilja, samoozljeđivanja ili izvršenja samoubojstva.
Način na koji možemo pomoći bliskim nam osobama da se umanji razina stresa koji doživljavaju jest pružanje osjećaja prihvaćanja te neumanjivanje tegoba koje imaju. Ponekad je potrebno da drugi reagiraju, a kako bi to mogli, potrebno je aktivno obraćati pažnju na osobe koje su nam bliske. Osobe se trebaju osjećati slobodnima zatražiti stručnu pomoć u slučaju potrebe.
Zbog svega navedenog, potrebno je pridati pažnju i ponašanjima koja ukazuju na suicidalne tendencije, ali nisu nužno pokušaji. U najvećem riziku su osobe koje su prethodno pokušale učiniti samoubojstvo. Za njih je najvjerojatnije da bi mogle ponovno pokušati.
Znakovi koji bi mogli upućivati na rizik za počinjenje suicida su:
- promjene u navikama spavanja i prehrane
- povlačenje od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti
- nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće
- korištenje droga i alkohola
- značajno zanemarivanje osobnog izgleda
- vidljive promjene u ličnosti
- uporna dosada, problemi s koncentracijom i akademskim uspjehom
- česte, nespecifične pritužbe u vezi spavanja, koje su povezani s raspoloženjem
- gubitak interesa za uobičajene hobije i aktivnosti
- loša reakcija na kompliment ili priznanje
- pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“
- fraze poput „neću dugo biti problem“, ili „neću nikoga više ikada uznemiravati“ ili „nije me za išta više briga“ ili „moj život je beznadan“
- žurno rješavanje obaveza koje su se dugo odgađale
- poklanjanje vrijednih stvari
- odbacivanje stvari koje su od osobne vrijednosti
- postajanje pretjerano sretnim nakon prolaska kroz težak period depresije
Važno je istaknuti da postoje brojne zablude o samoubojstvu. Neke od najčešćih zabluda su da ljudi koji pričaju o samoubojstvu samo traže pažnju i da si ne žele nauditi, da je samoubojstvo uvijek impulzivan čin koji se dogodi bez upozorenja te da su suicidalne osobe uistinu odlučne oduzeti si život, i da tko stvarno namjerava će to samo i učiniti. Ovakvi stavovi su netočni, a mogu biti i opasni.
Ako razmišljaš o suicidu:
- Odgodi svoju odluku – daj si vremena prije nego što odlučiš oduzeti si život. Osjećaji i životne situacije su promjenjivi. Postoji mnogo mogućih rješenja. Daj priliku nekome da ti pomoć.
- Potraži pomoć – nisi sam/a u ovome, postoje ljudi kojima je stalo i koji mogu pomoći. Razgovaraj s članom obitelji, prijateljem ili drugom osobom od povjerenja.
- Obrati se stručnjaku za mentalno zdravlje (psihijatru, psihologu, psihoterapeutu).
- Pazi na sebe – napravi listu stvari koje će ti pomoći da se odupreš porivu da se ozlijediš ili si naudiš; slušaj glazbu, izađi u šetnju, nabroji ljude kojima se možeš obratiti, meditiraj, duboko diši.
U našoj županiji u sklopu Opće bolnice Zadar moguće se javiti u Hitnu psihijatrijsku ambulantu koja je dostupna od 0 do 24 h.
HRABRI TELEFON: 116 111
Potrebno je aktivno obraćati pažnju na osobe koje nas okružuju i pokazati razumijevanje!
Ukoliko imate pitanja, javite nam se!