MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI 2020

December 02, 2020

Mjesec borbe protiv ovisnosti se u Republici Hrvatskoj svake godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, osobito droga, te se time nastoji potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.

Ove godine je problem zlouporabe sredstava ovisnosti od još većeg društvenog značaja, obzirom da su poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 i razvijeno tržište droga donijeli nove prijetnje zdravlju i sigurnosti, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Naime, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je 22. rujna 2020. u Lisabonu predstavio novo EU Izvješće o drogama 2020, u kojem su istaknuta nova saznanja o visokoj dostupnosti svih vrsta droga, proizvodnji droge u Europi te distribuciji tvari velike potentnosti.

Najznačajnija saznanja istaknuta u izvješću su:

Do sad najveće zabilježene količine zaplijenjenog kokaina
Povećane količine zaplijenjenog heroina
Povećanje proizvodnje sintetičkih droga
Problemi povezani s kanabisom velike potentnosti
Proizvodnja novih sintetičkih opioida
Tablete ecstasy s visokim sadržajem MDMA-a

Na temelju novih brzih istraživanja koje je proveo EMCDDA, u izvješću se istražuju i poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 povezani s uporabom droga i tržištem droga, koji bi mogli dovesti do dugoročnih posljedica za službe za suzbijanje zlouporabe droga i tijela za izvršavanje zakonodavstva u Europi: Strahuje se da će razvoj inovativnih modela distribucije droga, nastalih tijekom razdoblja zabrane kretanja, te gospodarski učinak pandemije na ranjive zajednice dodatno pridonijeti postojećim problemima povezanima s iznimno velikom opskrbom droga.

SAŽETAK KLJUČNIH PITANJA EUROPSKOG IZVJEŠĆA O DROGAMA:

Sve su češća presretanja velikih pošiljki droge – Povećanje broja zapljena velikih količina kokaina, smole kanabisa te, u sve većoj mjeri, heroina, koji se prevoze morskim putem, izaziva razloge za zabrinutost u pogledu infiltriranja zločinačkih organizacija u zakonite lance opskrbe, pomorske rute i velike luke.

Kokain ima sve veću ulogu u europskom problemu u pogledu droga – Povećala se čistoća kokaina i sve je više ljudi koji prvi put započinju tretman. Zaplijenjene količine i broj zapljena dosegnuli su najviše razine ikad zabilježene (181 tona, 110 000 zapljena).

Potencijal za povećanje uporabe heroina i postojeće štetne posljedice izazivaju zabrinutost – Količine heroina zaplijenjenog u EU-u gotovo su se udvostručile od 2017. do 2018. (porast s 5,2 tone na 9,7 tona) i kontinuirano se bilježe navodi o proizvodnji heroina u EU-u. To upućuje na činjenicu da je potreban veći oprez kako bi se prepoznali znakovi povećanog interesa konzumenata za tu vrstu droge.
Razumijevanje utjecaja kanabisa velike potentnosti i novih proizvoda na javno zdravlje – Količina THC-a u smoli i biljci kanabisa sada je u prosjeku oko dvaput veća nego što je bila prije deset godina. Zbog toga je potrebno temeljito pratiti tržište sada kada se na njemu javljaju i nove vrste proizvoda od kanabisa (npr. koncentrati, jestivi proizvodi).

Povećana i raznolika proizvodnja droge u Europi – U Europi se i dalje proizvode poznatije i nove droge, za lokalna tržišta i svjetsko tržište, a otkriva se i sve više laboratorija i proizvodnih lokacija te upotrebljava raznolikiji niz kemijskih tvari.

Stalna dostupnost proizvoda koji sadržavaju MDMA velike potentnosti upućuje na potrebu za većom osviještenošću korisnika – Inovacije i povećanje proizvodnje sintetičkih droga u Europi vidljivi su iz neprestane dostupnosti tableta s visokim sadržajem MDMA-a i prahova visokog stupnja čistoće koji su vrlo opasni za zdravlje osoba koje ih konzumiraju. To ističe potrebu za intervencijama usmjerenima na sprječavanje štetnih posljedica uporabe rekreacijskih droga.

Sve složenija situacija na tržištu droga donosi regulatorne probleme i rizike za zdravlje – Čini se da je u nekim zemljama prisutnost manje raširenih i nekontroliranih tvari sve veći problem, a povećavaju se i zaplijenjene količine ketamina, GHB-a i LSD-a te raste zabrinutost u pogledu uporabe dušikova oksida (rajskog plina) i novih benzodiazepina.

Potrebni su novi alati i inovativne strategije za unaprjeđenje liječenja hepatitisa C – Povećanje pristupa uslugama prevencije, testiranja i liječenja hepatitisa C za osobe koje intravenski unose droge ključno je za suzbijanje zaraze u toj skupini. Uvođenje poboljšanih dijagnostičkih tehnika i tehnika nadzora radi prepoznavanja osoba s kroničnom zarazom važno je za usmjeravanje liječenja.

Predoziranje se sve češće javlja kod starijeg stanovništva – Od 2012. do 2018. broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja u dobnoj skupini iznad 50 godina povećao se za 75 %, a procjenjuje se da je u EU-u 2018. bilo 8300 smrtnih slučajeva zbog predoziranja. Smrtne slučajeve zbog predoziranja opioidima moguće je spriječiti pravovremenim davanjem naloksona.

Nove psihoaktivne tvari postaju sve prisutniji problem – Tijekom protekle tri godine u Europi se otkrivala otprilike jedna nova psihoaktivna tvar tjedno, a 2019. otkrivene su 53 nove psihoaktivne tvari.

Pojava novih sintetičkih opioida zabrinjavajući je primjer stalne prilagodbe tržišta – Osam je nekontroliranih novih sintetičkih opioida, od kojih su neki iz različitih i novih skupina, prvi put otkriveni 2019. te su izazvali nove razloge za zabrinutost u pogledu javnog zdravlja.

Poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 (izazovi) – Na temelju rezultata brzih istraživanja koje je proveo EMCDDA, u izvješću se navodi broj službi za suzbijanje zlouporabe droga koje su na početku razdoblja zabrane kretanja bile prisiljene prestati s radom ili ograničiti svoju ponudu, ali su se ipak uspjele prilagoditi i primijeniti inovativna rješenja (npr. uporaba telemedicine) kako bi osigurale brz pristup tretmanima i drugim vrstama potpore. Početni se učinak krize na obrasce uporabe droga odrazio na različite načine, pa su tako zabilježeni znakovi sve manjeg interesa za tvari koje se obično konzumiraju u društvenim okruženjima (npr. MDMA, kokain), ali i očigledno povećanje uporabe drugih tvari u pojedinim skupinama (npr. kanabis, novi benzodiazepini). Isprva je došlo do poremećaja u opskrbi tvarima na lokalnim tržištima droga, što je dovelo do nestašica i povećanja cijena. Međutim, ublažavanjem mjera ograničavanja socijalnih kontakata moguće je da se stvari vrate u prijašnje stanje.

U izvješću se navodi i da su zločinačke organizacije brzo prilagodile svoj način rada, posebno na razini maloprodaje. Budući da je na prodaju droge na ulici utjecalo ograničenje kretanja, konzumenti i trgovci drogom počeli su se koristiti internetskim kriptotržištima, platformama društvenih mreža te uslugama dostave paketa i dostave na kućnu adresu. Praćenje tržišta droga upućuje na to da se na veleprodajnoj razini učestalost krijumčarenja putničkim zračnim prijevozom smanjila, ali je trgovina pomorskim putem ostala na istoj razini na kojoj je bila prije pandemije. Čini se da ni proizvodnja sintetičkih droga i uzgoj kanabisa u Europi nisu znatnije pogođeni.

Europsko izvješće o drogama (na engleskom jeziku) i sažetak ključnih pitanja (na 24 jezika) dostupni su na: www.emcdda.europa.eu/edr2020

Podatci na kojima se izvješće temelji dostupni su u Statističkom biltenu za 2020.: www.emcdda.europa.eu/data/stats2020. Referentno razdoblje odnosi se na situaciju u području droga do kraja 2019.

Za više informacija vidjeti www.emcdda.europa.eu/topics/covid-19 i www.emcdda.europa.eu/publications/ad-hoc/covid19-resources