Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja  prema odluci Ujedinjenih naroda, a za cilj ima podizanje svijest o autizmu i promoviranje podrške i razumijevanja za osobe s autizmom.

Autizam je složen neurorazvojni poremećaj koji počinje u djetinjstvu, većinom u prve tri godine života, zahvaća gotovo sve psihičke funkcije i traje cijeli život. Ponajviše je karakteriziran poteškoćama u socijalnim vještinama i komunikaciji. Osim toga, autizam karakteriziraju ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna (ponavljajuća) ponašanja. Osobe s poremećajem iz spektra autizma najčešće se opiru svakoj promjeni navika.

Važno je naglasiti da se ne radi o bolesti, već stanju koji traje cijeli život. Pojam „spektar“ se koristi jer obuhvaća širok raspon simptoma i ozbiljnosti, te posljedično i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe. Prevalencija u dječaka (1 na 54) je gotovo 5 puta veća nego u djevojčica (1 na 252).

Rani znaci autizma na koje treba obratiti pažnju kod djece jesu:

• Izbjegavanje kontakta očima,
• izostanak ekspresija lica,
• neodazivanje na vlastito ime ili selektivno odazivanje na ime,
• izostanak pokazne geste,
• izostanak vokalizacije,
• ravnodušnost prema roditeljima/skrbnicima

Znaci autizma prisutni i kod djece i kod odraslih mogu biti:

• Ponavljajući pokreti tijela/stereotipije (ljuljanje, mahanje, okretanje,…)
• Dugotrajno gledanje u predmete koji se kreću
• Slaganje predmeta prema točnom redoslijedu
• Pokazivanje specifičnih interesa (npr. zastave država, vjetrenjače,…)
• Potreba za ustaljenom rutinom
• Nedostaje im sposobnost iskazivanja empatije
• Nepokazivanje emocija
• Neprepoznavanje tuđih emocija
• Stil i sadržaj jezičnih vještina je osebujan, uključujući izmišljanje riječi, reverziju zamjenica i eholaliju (ponavljanje riječi ili kraćih rečenica)

Važno je naglasiti da se svako dijete razvija svojim ritmom te među djecom postoje individualne razlike pa treba biti oprezan kod dijagnosticiranja. Autizam se najčešće prepoznaje u ranom djetinjstvu, između 2. i 3. godine života, no kod atipičnog autizma to se prolongira do adolescencije. Važno je potražiti stručnu procjenu ukoliko dijete u nekom trenutku razvoja pokazuje neke od navedenih simptoma. U odrasloj dobi većina osoba postaje smirenija i stabilnija, iako velik broj simptoma i dalje ostaje.

Međunarodno udruženje Autizam-Europa je na kongresu održanom u Den Haagu 1992. godine donijelo Povelju o pravima osoba s autizmom čije je osnovno načelo da ljudi s autizmom trebaju imati ista prava i povlastice kao i cijela europska populacija, ostvarive na primjeren način i u najboljem interesu osoba s autizmom. Posebno se ističe njihovo pravo na slobodan i ispunjen život do granica njihovih mogućnosti.

Prema istraživanjima osobe s autizmom i njihove obitelji vulnerabilan su dio populacije koji zahtjeva sustavna rješenja. Osobe s autizmom sklone su povlačenju u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost te stoga imaju poteškoća u izražavanju svojih potreba, želja i osjećaja. Sve to dovodi do niza životnih poteškoća, no svi mi možemo značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete njihova života.

Kako bi se postigli kvalitetni tretmani za osobe s autizmom nužno je predvidjeti i osigurati osnovne uvjete:

• odgovarajuće prostorne uvjete za njihov smještaj, boravak i terapijsku intervenciju;
• posebne, individualno prilagođene zdravstveno obrazovne i socijalne programe;
• stručno osposobljene i motivirane profesionalce.

Autizam je poremećaj koji traje cijeli život i ne može se izliječiti, no adekvatna i pravovremena terapija značajno povećava razinu funkcionalnosti i produktivnosti pojedinca te podiže njegovu kvalitetu života na veću razinu. Ovaj dan pruža priliku da se istakne važnost različitosti, potreba i sposobnosti osoba s autizmom, te da se istakne važnost rane dijagnostike, intervencije i podrške. Iako u našem društvu još ima puno prostora za napredak, bitno je da radimo na senzibiliziranju i pružanju mogućnost postojanja društva jednakog za svakog pojedinca.

U sklopu obilježavanja grada Obrovca koji se provodio kroz razne zanimljive i korisne aktivnosti u periodu od 19. do 22. ožujka 2025. godine, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Zadar su 21. ožujka proveli dvije javnozdravstvene preventivne aktivnosti.

U prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Obrovac provedena je javnozdravstvena akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi, uz informiranje zainteresiranih građana o radu Zavoda, kao i o programima i uslugama dostupnima svim žiteljima Zadarske županije. Sudionici su pri tom imali priliku dobiti savjete stručnjaka o unaprjeđenju zdravlja, a bili su dostupni i edukativno-promotivni letci. Akcija se provodila s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za vlastito zdravlje, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, osobito kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

U odvojenom terminu je održano i javno predavanje na temu „Kockanje – opasnost skrivena u zabavi“ namijenjeno adolescentima i mladima, a mogli su ga poslušati svi zainteresirani građani. Svrha predavanja je podizanje svijesti, prepoznavanje znakova ovisnosti te savjetovanje učenika vezano za ovisničko ponašanje s ciljem prevencije, odnosno djelovanja na smanjenje incidencije ovisnosti kod mladih.

Prilikom navedenih aktivnosti, svi sudionici su informirani o besplatnom savjetovalištu za mentalno zdravlje koje već dugi niz godina djeluje u gradu Obrovcu, a koje je namijenjeno svim osobama koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja i/ili ovisnosti.

Galerija fotografija:

Osim obilježavanja Svjetskog dana nepušenja (31. svibnja), Hrvatska još od 2003. godine posvećuje posebnu pažnju Hrvatskom danu nepušenja, odnosno Danu bez duhanskog dima. Zbog utjecaja katolicizma u Hrvatskoj odlučeno je da taj dan bude uvijek na prvi dan Korizme, odnosno 05. ožujka ove godine, budući je to razdoblje kad velik broj ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, a da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta čitavo vrijeme korizme te da nakon toga zauvijek ostanu nepušači.

Povodom obilježavanja ovog dana, pozivamo sve pušače da pokušaju izdržati 24 sata bez cigarete kako bi shvatili da odricanje od ove štetne navike nije nemoguće.

Naime, pušenje duhana ubraja se u teške ovisnosti s visokim ovisničkim potencijalom. Svakodnevnom konzumacijom duhanskih i nikotinskih proizvoda, odrasle osobe mogu razviti ovisnost već za nekoliko tjedana, a adolescenti čak i ranije. Kao što je već svima poznato, pušenje uzrokuje niz zdravstvenih problema te akutnih, kroničnih i smrtonosnih bolesti. Unatoč informiranosti i općem znanju javnosti o štetnosti pušenja, prema posljednjim istraživanjima u Hrvatskoj puši 38,4% odraslih, najviše pušača je u dobi između 25. i 35. godine (43,6%), a muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%).

Evo nekoliko savjeta kako prestati pušiti:

1. Pronađite dobre razloge koji će Vas motivirati za prestanak pušenja. To može biti vaše zdravlje, izgled, ljudi koji vas okružuju, financije, slobodno vrijeme, kvaliteta života i sl.
2. Pripremite se na apstinencijsku krizu – pronađite načine na koje ćete joj se oduprijeti. Nikotin stvara ovisnost i kod svakog pokušaja prestanka uzimanja količine nikotina na koju je vaš organizam naviknut, vaše tijelo će pokazivati znakove krize (nervoza, jaka želja za cigaretama, nesanica, glavobolja, povećani apetit). Unaprijed se raspitajte o mogućnostima ublažavanja krize (npr. nikotinski flasteri, psihološko savjetovanje, metode smirivanja)
3. Oslonite se na svoje bližnje. Recite im da želite prestati pušiti i zatražite njihovu podršku, posebice u situacijama kada osjetite jaku želju za cigaretama.
4. Posvetite se sebi. Jedan od razloga zašto ljudi puše je taj što ih cigareta opušta. Nakon što prestanete pušiti, pronađite druge načine za opuštanje. To mogu biti tjelovježba, masaža, slušanje glazbe i sl. Pokušajte izbjegavati stresne situacije u periodu odvikavanja..
5. Izbjegavajte alkohol i druge okidače. Uz napitke poput alkohola i kave teže se oduprijeti cigaretama jer su osobe obično naviknute pušiti uz njih. Umjesto kave možete piti zeleni čaj neko vrijeme. Ukoliko imate naviku pušiti nakon obroka, zaokupite se nečim drugim – prošetajte, uzmite žvakaću gumu, operite zube.
6. Nagradite se. Uz zdravlje, jedna od prednosti prestanka pušenja svakako je i višak novca u kućnom budžetu. Pomoću jednostavne formule izračunajte koliko ćete novca uštedjeti na mjesečnoj i godišnjoj razini ako prestanete pušiti. Razmislite što biste sebi mogli kupiti od tog novca:
Dnevni trošak na cigarete [         ] X 30 = [        ] eura mjesečno
Dnevni trošak na cigarete [         ] X 365 = [        ] eura godišnje
7. Nemojte odustati ako ne uspijete! Mnogi bivši pušači imaju iza sebe više pokušaja odvikavanja. Ako pokleknete iskušenju, nemojte biti previše strogi prema sebi. Radije razmislite o tome koje okolnosti su vas dovele do ponovnog uzimanja. Jesu li to bile vaše emocije ili neka određena situacija. Iskoristite to kao pouku za idući, možda uspješan pokušaj!

Dan ružičastih majica, koji se svake godine obilježava posljednje srijede u veljači, simbolizira borbu protiv vršnjačkog nasilja i promiče važnost stvaranja sigurnog i podržavajućeg okruženja za sve učenike. Ovaj dan ima za cilj podizanje svijesti o vršnjačkom nasilju, njegovim posljedicama i potrebom za njegovim suzbijanjem.

Vršnjačko nasilje ostavlja duboke posljedice na emocionalno i psihološko zdravlje djece, a prema istraživanjima, djeca koja su žrtve nasilja često se suočavaju s osjećajem usamljenosti, tjeskobe i niskog samopouzdanja. Stoga je važno educirati djecu o važnosti poštovanja, razumijevanja i pomaganja drugima.

Povodom obilježavanja Dana ružičastih majica, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Zavoda za javno zdravstvo Zadar, organizirala je Nagradni natječaj pod nazivom: „I ja mogu biti superjunak/inja“, namijenjen učenicima 4. razreda osnovnih škola Zadarske županije.

Zadatak je bio izazovan i edukativan. Učenici su trebali nacrtati svog superjunaka, odabrati mu ime, definirati njegove supermoći te opisati što taj junak čini u situaciji nasilja. Kroz ovu aktivnost, djeca su bila motivirana da razmišljaju o tome kako se boriti protiv nasilja i kako stvarati bolje, sigurnije okruženje za sve.
Na natječaju je sudjelovalo ukupno 11 osnovnih škola, a pobjedu su odnijela sljedeća tri razreda:

• 4.e, OŠ Smiljevac, Zadar

• 4. razred, OŠ Nikole Tesle, Gračac

• 4. razred, OŠ Ivan Goran Kovačić, Lišane Ostrovičke

Svi sudionici natječaja su bili izuzetno kreativni u stvaranju svojih superjunaka i osmišljavanju načina kako se boriti protiv vršnjačkog nasilja. Natječaj je ujedno bio i prilika za poticanje zajedničke odgovornosti među mladima, naglašavajući kako je borba protiv nasilja odgovornost svih nas.

U nastavku možete pogledati sve poslane radove:

Os.-Smiljevac

« ‹ of 11 › »

Služba za mentalno zdravlje osigurala je besplatnu telefonsku liniju za pružanje psihološke podrške svim učenicima, roditeljima i djelatnicima pogođenima nesretnim događajem u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu.

Linija je dostupna svakim radnim danom od 8 do 12 h, a pozivom možete dobiti stručnu pomoć i podršku naših psihologa i stručnih suradnika.

Nazovite nas na: 0800 8442

Za individualni pregled se možete se naručiti putem e-maila mentalnozdravljezadar@gmail.com ili pozivom na broj 023/ 630 575 svakim radnim danom između 13:00h i 14:00h.

Uputnica nije potrebna.

Mislimo na sve pogođene tragičnim događajem u OS Prečko i pozivamo sve nas da usporimo, budemo jedni drugima podrška i slušamo u ovim teškim danima.

Šaljemo podršku i našim klijentima, malima i velikima, te našim edukantima i supervizantima koji rade s djecom i odraslima, tu smo za vas.

Nastavno na današnji strašan događaj, želimo vas podsjetiti na neke načine kako možete razgovarati sa djecom. Nudimo vam rečenice koje potiču na razgovor o različitim aspketima situacije što može pomoći djetetu da lakše proradi situaciju i procesira svoju emocionalnu reakciju vezano za nju:

“Dogodilo se nešto strašno i tužno, mnogi su uznemireni zbog toga. Oko sebe ćeš vidjeti odrasle i djecu koji o tome pričaju, koji su potreseni, uplašeni, ljuti, zabrinuti, bespomoćni pa će zbog toga izgovoriti i/ili ponašati se drugačije.”

Pojašnjenje: U prvom dijelu smo ponudili rečenice kojima uvodite dijete u razgovor te imenujete ono što je dijete moglo vidjeti ili čuti.

“Jesi ti nešto čuo_la, primijetio_la tako nešto? Kako si ti sada?” 

Pojašnjenje: Ovdje nudimo kako možete potaknuti dijete da ono podijeli kako se osjeća, što je ono primijetilo te da može imenovati što se u njoj/njemu događa. Imenovanjem što se u djetetu događa otvara priliku da lakše procesira svoju emocionalnu reakciju.

“Sada si na sigurnom i ja/mama/tata činimo sve što možemo da ostaneš siguran_a.”

Pojašnjenje: U ovakvim situacijama, uobičajeno se javi osjećaj straha. Tada je važno naglasiti djetetu da je sigurno i da vi, kao roditelji/drugi skrbnici, činite sve što možete da dijete ostane sigurno.

„Važno je da svi skupa dalje činimo sve što možemo da i ti i mi i svi drugi oko nas budemo sigurni.”

Pojašnjenje: Osim što je važno da djelujemo unutar naše obitelji i da činimo da se unutar obitelji osjećamo sigurno, važno je da činimo što možemo da se i drugi, van naše obitelji, osjećaju sigurno. Tako doprinosimo da društvo u kojem svi zajedno živimo bude mjesto u kojem njegujemo osjećaj sigurnosti i podrške.

“Što ti treba sada?”

Pojašnjenje: Ovom rečenicom se ponovno vraćamo na dijete kako bi ga čuli ima li on_a neku potrebu ili želju koju je osvijestio_la a u duhu osjećaja sigurnosti.

Ove rečenice vam nude ideje kako razgovarati sa djecom te ih možete prilagoditi prema dobi djeteta i vašem stilu izražavanja.

Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Cilj obilježavanja je upozoriti cjelokupnu javnost na problem ovisnosti te potaknuti na provedbu aktivnosti koje će za cilj imati smanjenje potražnje i dostupnosti ilegalnih sredstava ovisnosti, unaprjeđenje zaštite zdravlja i sigurnost stanovništva te smanjenje zdravstvenih, socijalnih i društvenih rizika i šteta povezanih sa ovisnostima i ponašajnim ovisnostima.

S ciljem podizanja razine svijesti javnosti o ovom problemu, u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti su u periodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti provedene sljedeće aktivnosti:

12. i 13. Studenog:

• Održana dva javna predavanja na temu „Kockanje kod maloljetnika“ u Biogradu na Moru, u prostorijama Dislociranog centra Veleučilišta Baltazar i u Gradskoj knjižnici Benkovac

15. Studenog do 15. Prosinca:

• Proveden edukativni nagradni kviza na temu „0 Promila“ među učenicama i učenicima 8. razreda osnovnih škola Zadarske županije

19. Studenog:

• Provedeno predavanje na temu kockanja među učenicima 2. razreda Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar

20. Studenog:

• Provedeno predavanje na temu Kockanja među učenicima 2. razreda Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar
• Provedeno predavanje na temu Ovisnosti i zlouporabe droga među učenicima 1. razreda Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar

21. Studenog:

• Provedeno predavanje na temu Kockanja među učenicima 2. razreda Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole „Stanka Ožanića“ Zadar

25. Studenog:

• Provedeno predavanje na temu Ovisnosti i zlouporabe droga među učenicima 1. razreda Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar

25. i 26. Studenog:

• Djelatnica Službe sudjelovala je na Stručnom skupu na temu “Razvoj sustava za evidenciju i tretman ovisnosti: Alkohol, Kockanje i Videoigre”, u organizaciji tvrtke Alkaloid

28. Studenog:

• Provedena predavanja na temu Kockanja među učenicima 2. razreda Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole „Stanka Ožanića“ Zadar
• Djelatnica Službe sudjelovala je na 2. koordinativnom sastanku Pilot projekta uvođenja kućnih doza Naloksona, u organizaciji HZJZ-a.

29. Studenog:

• Provedena predavanja na temu „0 Promila“ među učenicima 8. razreda OŠ Pakoštane
• Sudjelovanje djelatnika Službe na Stručnim konzultacijama za rad s osobama s problemom ovisnosti o kockanju, u organizaciji Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“

29. i 30. Studenog:

• Sudjelovanje djelatnica Službe na Stručnom skupu: Kako liječimo opijatske ovisnosti danas, u organizaciji tvrtke Alakloid

4. Prosinca:

• Održana kreativna radionica izrade „Kolačića sreće“ u suradnji s PU Zadarskom i učenicima Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole „Stanka Ožanića“ Zadar

5. Prosinca:

• Sudjelovanje djelatnika Službe na 3. simpoziju o problemu ovisničkog ponašanja mladih „Mladi i (ne)ovisni – Mladi i ekrani”, u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar

9. Prosinca:

• Provedena predavanja na temu Ovisnosti i zlouporabe droga među učenicima 1. razreda Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole „Stanka Ožanića“ Zadar

11. Prosinca:

•  Sudjelovanje djelatnika Službe na Stručnim konzultacijama za rad s osobama s problemom ovisnosti o kockanju u organizaciji Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“

13. Prosinca:

• Provedena Javnozdravstvena akcija u prostorima Poliklinike OB Zadar u suradnji sa svim partnerima i suradnicima na programu „Mreža zdravlja“

Međunarodni Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Tim povodom, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u suradnji s Udrugom Porat, Terapijskom zajednicom Comunita Mondo Nuovo i PU Zadarskom ove godine je organizirala javnozdravstvenu akciju namijenjenu svim građanima Zadra i Zadarske županije u Poliklinici Opće bolnice Zadar.

Cilj ovog obilježavanja je potaknuti svjesnost cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih sredstava ovisnosti te potaknuti poduzimanje zajedničkih akcija za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.

Svi zainteresirani građani imali su priliku informirati se o temama vezanim uz ovisnosti putem informativnih štandova na kojima su se dijelili različiti informativni materijali.