Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zadar

November 22, 2019

ISTRAŽIVANJE O KOCKANJU SREDNJOŠKOLACA NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE

Iako se prema Zakonu o igrama na sreću osobe mlađe od 18 godina ne smiju uključivati u igre na sreću, sve je više mladih koji kockaju. Na kockanje se gleda kao oblik zabave koji je svima dostupan i, kao takav, relativno društveno prihvatljiv. Takav stav doprinosi riziku od pojavljivanja ovisnosti kod mladih ljudi. Posljedice koje kockanje ostavlja na pojedinca nisu male te se očituju i na individualnoj i društvenoj razini.

Stoga su tijekom mjeseca travnja i svibnja 2019. godine djelatnici Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar te suradnici prof.dr.sc. Neven Ricijaš i dr. sc. Dora Dodig proveli istraživanje koje je za cilj imalo istražiti aktualne probleme u ponašanju povezane s kockanjem kod srednjoškolaca u Zadarskoj županiji. Riječ je o ponašanjima koja na području zadarske županije (a i šire) nisu dovoljno istražena, te stoga ovi rezultati značajno doprinose proširenju spoznaja u navedenom području.

Ispitivanje se provodilo u srednjim školama Zadarske županije (trogodišnje i četverogodišnje strukovne škole te gimnazije) s učenicima od prvog do završnog razreda. Ukupno je sudjelovalo 642 srednjoškolca.

Dobiveni rezultati pokazuju kako značajan udio mladih (61,6%) ima iskustvo kockanja tj. barem je jednom u životu sudjelovao/la u nekoj od igara na sreću. Najzastupljenija igra na sreću je sportsko klađenje (41,6%), te su potvrđene značajne rodne razlike na način da mladići učestalije kockaju u odnosu na djevojke. Nadalje, postoje razlike s obzirom na vrstu škole na način da gimnazijalci češće kockaju od učenika strukovnih škola te postoje razlike s obzirom na dob/razred, na način da učenici viših razreda češće kockaju.

Od ukupnog broja mladih koji imaju iskustvo kockanja, njih čak 15,7% je razvilo umjerene, a 7,1% izražene probleme, odnosno štetne psihosocijalne posljedice povezane s kockanjem. Obzirom da mladići u većoj mjeri kockaju, kod njih su i problemi povezani s kockanjem izraženiji nego kod djevojaka. Pri tom se kao najizraženije štetne psihosocijalne posljedice kockanja ističu: planiranje aktivnosti vezanih uz kockanje/klađenje, vraćanje drugi dan kako bi pokušali vratiti novac izgubljen kockanjem/klađenjem (tzv. chasing), skrivanje kockanja/klađenja od bliskih osoba te trošenje džeparca na kockanje.

Klađenje kod mladih ostavlja posljedice na svim aspektima njihovog života, od uspjeha u školi do mentalnog i fizičkog zdravlja. Razvoj od rekreativnog kockanja prema problematičnom i posljedično ovisničkom kockanju puno je brži kod adolescenata nego kod odraslih.

Prikazani rezultati potvrđuju da problemi povezani s kockanjem postoje među zadarskim srednjoškolcima. Nedvojbeno jest da rezultati govore u prilog potrebe razvoja intervencija u području i to na cijelom intervencijskom spektru – od onih preventivnih do tretmanskih.