Nagrađeni radovi učenica i učenika, na temu “TVOJE BOJE”

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti svake godine u periodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti nastoji uključiti populaciju učenika osnovnih i srednjih škola zadarske županije u aktivnosti promocije zdravog načina života, odnosno prevencije ovisnosti.

I ove godine smo, unatoč aktualnoj epidemiološkoj situaciji, odlučili našim učenicima omogućiti da se aktivno uključe u borbu protiv ovisnosti te daju vlastiti doprinos suzbijanju ovog značajnog javnozdravstvenog problema.

Stoga smo pozvali učenike 7. i 8. razreda osnovnih škola te učenike od 1. do 4. razreda srednjih škola na izradu kreativnih radova na temu „Tvoje boje“.

Zadatak za učenike je bio:

  • Razmisliti o tome koje su boje njihovih prijatelja – Zašto su prijatelji važni? Čemu se najviše vesele kada ih vide? Koliko je njihov život bogatiji uz prijatelje? Koji je najveći potencijal njihovih prijatelja?
  • Opisati, oslikati ili izraditi vlastiti doživljaj jednog od najvažnijih odnosa u životu – PRIJATELJSTVO.

 

Pristiglo nam je mnoštvo zanimljivih kreativnih likovnih i literarnih radova, u koje je uloženo mnogo truda i razmišljanja.

Kako nismo mogli izdvojiti samo 10 najboljih radova, odlučili smo ih sve nagraditi.

 

POGLEDAJTE NAGRAĐENE LIKOVNE RADOVE:

POGLEDAJTE NAGRAĐENE LITERARNE RADOVE:

A.S. 1.C. EBTŠ - Naše boje 7
« 23 of 23 »

Mjesec borbe protiv ovisnosti se u Republici Hrvatskoj svake godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, osobito droga, te se time nastoji potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.

Ove godine je problem zlouporabe sredstava ovisnosti od još većeg društvenog značaja, obzirom da su poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 i razvijeno tržište droga donijeli nove prijetnje zdravlju i sigurnosti, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Naime, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je 22. rujna 2020. u Lisabonu predstavio novo EU Izvješće o drogama 2020, u kojem su istaknuta nova saznanja o visokoj dostupnosti svih vrsta droga, proizvodnji droge u Europi te distribuciji tvari velike potentnosti.

Najznačajnija saznanja istaknuta u izvješću su:

  • Do sad najveće zabilježene količine zaplijenjenog kokaina
  • Povećane količine zaplijenjenog heroina
  • Povećanje proizvodnje sintetičkih droga
  • Problemi povezani s kanabisom velike potentnosti
  • Proizvodnja novih sintetičkih opioida
  • Tablete ecstasy s visokim sadržajem MDMA-a

Na temelju novih brzih istraživanja koje je proveo EMCDDA, u izvješću se istražuju i poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 povezani s uporabom droga i tržištem droga, koji bi mogli dovesti do dugoročnih posljedica za službe za suzbijanje zlouporabe droga i tijela za izvršavanje zakonodavstva u Europi: Strahuje se da će razvoj inovativnih modela distribucije droga, nastalih tijekom razdoblja zabrane kretanja, te gospodarski učinak pandemije na ranjive zajednice dodatno pridonijeti postojećim problemima povezanima s iznimno velikom opskrbom droga.

 

SAŽETAK KLJUČNIH PITANJA EUROPSKOG IZVJEŠĆA O DROGAMA:

  1. Sve su češća presretanja velikih pošiljki droge – Povećanje broja zapljena velikih količina kokaina, smole kanabisa te, u sve većoj mjeri, heroina, koji se prevoze morskim putem, izaziva razloge za zabrinutost u pogledu infiltriranja zločinačkih organizacija u zakonite lance opskrbe, pomorske rute i velike luke.
  1. Kokain ima sve veću ulogu u europskom problemu u pogledu droga – Povećala se čistoća kokaina i sve je više ljudi koji prvi put započinju tretman. Zaplijenjene količine i broj zapljena dosegnuli su najviše razine ikad zabilježene (181 tona, 110 000 zapljena).
  1. Potencijal za povećanje uporabe heroina i postojeće štetne posljedice izazivaju zabrinutost – Količine heroina zaplijenjenog u EU-u gotovo su se udvostručile od 2017. do 2018. (porast s 5,2 tone na 9,7 tona) i kontinuirano se bilježe navodi o proizvodnji heroina u EU-u. To upućuje na činjenicu da je potreban veći oprez kako bi se prepoznali znakovi povećanog interesa konzumenata za tu vrstu droge.
  2.  Razumijevanje utjecaja kanabisa velike potentnosti i novih proizvoda na javno zdravlje – Količina THC-a u smoli i biljci kanabisa sada je u prosjeku oko dvaput veća nego što je bila prije deset godina. Zbog toga je potrebno temeljito pratiti tržište sada kada se na njemu javljaju i nove vrste proizvoda od kanabisa (npr. koncentrati, jestivi proizvodi). 
  1. Povećana i raznolika proizvodnja droge u Europi – U Europi se i dalje proizvode poznatije i nove droge, za lokalna tržišta i svjetsko tržište, a otkriva se i sve više laboratorija i proizvodnih lokacija te upotrebljava raznolikiji niz kemijskih tvari. 
  1. Stalna dostupnost proizvoda koji sadržavaju MDMA velike potentnosti upućuje na potrebu za većom osviještenošću korisnika – Inovacije i povećanje proizvodnje sintetičkih droga u Europi vidljivi su iz neprestane dostupnosti tableta s visokim sadržajem MDMA-a i prahova visokog stupnja čistoće koji su vrlo opasni za zdravlje osoba koje ih konzumiraju. To ističe potrebu za intervencijama usmjerenima na sprječavanje štetnih posljedica uporabe rekreacijskih droga. 
  1. Sve složenija situacija na tržištu droga donosi regulatorne probleme i rizike za zdravlje – Čini se da je u nekim zemljama prisutnost manje raširenih i nekontroliranih tvari sve veći problem, a povećavaju se i zaplijenjene količine ketamina, GHB-a i LSD-a te raste zabrinutost u pogledu uporabe dušikova oksida (rajskog plina) i novih benzodiazepina. 
  1. Potrebni su novi alati i inovativne strategije za unaprjeđenje liječenja hepatitisa C – Povećanje pristupa uslugama prevencije, testiranja i liječenja hepatitisa C za osobe koje intravenski unose droge ključno je za suzbijanje zaraze u toj skupini. Uvođenje poboljšanih dijagnostičkih tehnika i tehnika nadzora radi prepoznavanja osoba s kroničnom zarazom važno je za usmjeravanje liječenja. 
  1. Predoziranje se sve češće javlja kod starijeg stanovništva – Od 2012. do 2018. broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja u dobnoj skupini iznad 50 godina povećao se za 75 %, a procjenjuje se da je u EU-u 2018. bilo 8300 smrtnih slučajeva zbog predoziranja. Smrtne slučajeve zbog predoziranja opioidima moguće je spriječiti pravovremenim davanjem naloksona. 
  1. Nove psihoaktivne tvari postaju sve prisutniji problem – Tijekom protekle tri godine u Europi se otkrivala otprilike jedna nova psihoaktivna tvar tjedno, a 2019. otkrivene su 53 nove psihoaktivne tvari. 
  1. Pojava novih sintetičkih opioida zabrinjavajući je primjer stalne prilagodbe tržišta – Osam je nekontroliranih novih sintetičkih opioida, od kojih su neki iz različitih i novih skupina, prvi put otkriveni 2019. te su izazvali nove razloge za zabrinutost u pogledu javnog zdravlja. 
  1. Poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 (izazovi) – Na temelju rezultata brzih istraživanja koje je proveo EMCDDA, u izvješću se navodi broj službi za suzbijanje zlouporabe droga koje su na početku razdoblja zabrane kretanja bile prisiljene prestati s radom ili ograničiti svoju ponudu, ali su se ipak uspjele prilagoditi i primijeniti inovativna rješenja (npr. uporaba telemedicine) kako bi osigurale brz pristup tretmanima i drugim vrstama potpore. Početni se učinak krize na obrasce uporabe droga odrazio na različite načine, pa su tako zabilježeni znakovi sve manjeg interesa za tvari koje se obično konzumiraju u društvenim okruženjima (npr. MDMA, kokain), ali i očigledno povećanje uporabe drugih tvari u pojedinim skupinama (npr. kanabis, novi benzodiazepini). Isprva je došlo do poremećaja u opskrbi tvarima na lokalnim tržištima droga, što je dovelo do nestašica i povećanja cijena. Međutim, ublažavanjem mjera ograničavanja socijalnih kontakata moguće je da se stvari vrate u prijašnje stanje.
  1. U izvješću se navodi i da su zločinačke organizacije brzo prilagodile svoj način rada, posebno na razini maloprodaje. Budući da je na prodaju droge na ulici utjecalo ograničenje kretanja, konzumenti i trgovci drogom počeli su se koristiti internetskim kriptotržištima, platformama društvenih mreža te uslugama dostave paketa i dostave na kućnu adresu. Praćenje tržišta droga upućuje na to da se na veleprodajnoj razini učestalost krijumčarenja putničkim zračnim prijevozom smanjila, ali je trgovina pomorskim putem ostala na istoj razini na kojoj je bila prije pandemije. Čini se da ni proizvodnja sintetičkih droga i uzgoj kanabisa u Europi nisu znatnije pogođeni.

Europsko izvješće o drogama (na engleskom jeziku) i sažetak ključnih pitanja (na 24 jezika) dostupni su na: www.emcdda.europa.eu/edr2020

Podatci na kojima se izvješće temelji dostupni su u Statističkom biltenu za 2020.: www.emcdda.europa.eu/data/stats2020. Referentno razdoblje odnosi se na situaciju u području droga do kraja 2019.

Za više informacija vidjeti www.emcdda.europa.eu/topics/covid-19 i www.emcdda.europa.eu/publications/ad-hoc/covid19-resources

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10.10.2020.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, s općim ciljem podizanja svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta te mobilizacijom napora u podršci mentalnom zdravlju na svjetskoj razini. Ovogodišnja tema kampanje Svjetske federacije za mentalno zdravlje je:

„Mentalno zdravlje za sve:
Veće ulaganje – veća dostupnost“
… svima i posvuda…

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada su naši svakodnevni životi značajno promijenjeni radi pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su brojne izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju njegu u teškim okolnostima, odlaze na posao sa strahom da će donijeti COVID-19 sa sobom doma; učenicima i studentima, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, s malo kontakta s učiteljima i prijateljima, zabrinuti za svoju budućnost; radnicima u riziku od gubitka posla; velikom broju ljudi koji su zahvaćeni siromaštvom ili teškim životnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; ljudima s problemima mentalnog zdravlja, od kojih su mnogi još više društveno izolirani nego prije; i posebno onima koji se suočavaju s traumom i tugom zbog gubitka voljenih osoba, ponekad i bez mogućnosti opraštanja.

S obzirom na prethodna iskustva globalnih prijetnji, očekuje se da će se potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama.

Stoga preporučujemo nekoliko savjeta koje možete primijeniti kako biste očuvali svoje psihičko zdravlje za vrijeme pandemije:

SAVJETI ZA ODRASLE

  • Izbjegavajte pretjeranu/neprestanu izloženost medijima

Birajte provjerene izvore informacija. Možete informacije provjeravati jednom do dva puta dnevno (npr. ujutro i navečer), a ostalo vrijeme iskoristite za druge aktivnosti

  • Budite povezani sa drugima – pozivi, poruke, Internet (iskoristite prednosti digitalne tehnologije)

Važno je imati podršku članova obitelji i prijatelja jer oni mogu pružiti osjećaj sigurnosti, povezanosti.

Dobro je biti otvoren u traženju pomoći. Tražite emocionalnu podršku od vama bliskih osoba, a osnažiti se možete i pozivima na telefone za psihološku pomoć.

  • Uzmite vrijeme tokom dana za regulaciju stresa (odmor, zabava) i prakticirajte brigu o sebi (čitanje, tjelesna aktivnost, pospremanje, meditacija, slušanje glazbe…)

Ostanite aktivni i kreirajte novu rutinu jer red i struktura doprinose osjećaju sigurnosti. Dobro je koristiti nešto što vam pomaže da prestanete misliti o situaciji u kojoj jeste (igrati igrice, gledati serije, filmove, rješavati križaljke i sl. ali ne čitav dan jer se preporuča da naše aktivnosti tokom dana budu raznovrsne i neke od njih produktivne).

  • Možete se tijekom dana više puta pokušati malo protegnuti jer to pomaže u reguliranju tjelesne napetosti.

Treba vremena da se prilagodimo na novo i na promjenu, ovo je izazovno za nas i naše strpljenje.

  • Fokusirajte se na svoje mentalno zdravlje

Pokušajte biti svjesni svojih misli, osjećaja i potreba, te biti u sadašnjem  trenutku. Ako smo neprestano mislima u budućnosti to nas čini tjeskobnima. Dobro je promišljati o tome što nas smiruje a što čini još više uznemirenima. Normalno je da osjećamo strah i tjeskobu, no možemo i učiniti nešto za sebe kako bi se vratili u ravnotežu (npr. razgovor s prijateljem)

  • Prisjetite da se pridržavamo propisanih mjera za dobrobit društva u kojem živimo

Na taj način pomažemo u smanjenju širenja zaraze i ponašamo se na socijalno odgovoran način (štitimo one najranjivije članove društva)

  • Koristite humor

Humor je dobra vještina suočavanja sa neugodnim osjećajima, a koristan je za održavanje dobrog raspoloženja

Pokušajte polako prihvaćati da je ova promjena koja nam se dogodila nešto na što ne možemo utjecati, ali ipak nismo potpuno bespomoćni i postoje neke stvari koje možemo kontrolirati, a to je vlastito ponašanje. Možemo biti otvoreni za promjenu, fleksibilni i voljni prilagoditi se. Ovo je prilika za učenje, promišljanje o životnim vrijednostima i raznim aspektima života.

 

ZA RODITELJE – KAKO PRISTUPITI DJECI?

  • ponovite djeci više puta da su uz vas sigurna i da ćete učiniti sve što možete da ih zaštitite i skrbite o njima ukoliko se razbole (poruke poput: zajedno ćemo se oporaviti, za sada smo dobro, dobro se brinem za sebe, zajedno tražimo način kako da se nosimo sa ovom situacijom)
  • objasnite im da bolest uzrokovana ovim virusom kod djece i većine odraslih nije ozbiljna i da je prolazna kao i situacija u kojoj jesmo
  • razgovarajte s njima o njihovim brigama i osjećajima; prihvatite ih; omogućite im vrijeme za slobodnu igru-igrajte se s njima koliko možete
  • kreirajte (novu) dnevnu rutinu i strukturu (dobro je imati jednu do tri aktivnosti koje se odvijaju svaki dan, npr. vrijeme za učenje, zajednički ručak, čitanje priča prije spavanja)
  • podsjećajte ih na važnost osobne higijene i pridržavanje uputa stručnjaka (potičite odgovorno ponašanje)- budite dobar model ponašanja

 

UKOLIKO MORATE BITI U KARANTENI/SAMOIZOLACIJI:

  • ostanite u kontaktu sa bliskim osobama preko društvenih mreža, poruka i poziva
  • kreirajte dnevnu rutinu – uključite vrijeme za brigu o sebi (tjelovježba, slušanje muzike, osobna higijena, pisanje, crtanje i sl….)
  • budite aktivni: čitajte knjige, igrajte igrice ili društvene igre, gledajte filmove, rješavajte križaljke…
  • naučite neke nove tehnike – tehnike relaksacije (koristite medije, videa, aplikacije vezane uz mentalno zdravlje…)

Dodatne savjete o tome kako se lakše nositi sa stresom koji donosi pandemija i pritom zaštititi svoje mentalno zdravlje, možete pročitati u prilogu časopisa Medix pod nazivom „Zaštita mentalnog zdravlja u krizi: stres, tjeskoba, strah – Postupci osnaživanja i samopomoći postupak umirenja uznemirenih osoba“. Tekstove su pripremili stručnjaci Klinike za psihijatriju Vrapče, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1987. proglasila 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama želeći time upozoriti globalnu svjetsku javnost na rastući problem zlouporabe droga u društvu i potrebu uključivanja svih aktera, kako na globalnoj, tako i na nacionalnoj razini, za djelovanje u postizanju zajedničkog cilja: Međunarodno društvo slobodno od zlouporabe droga.

Tema Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga 2020. je „Bolje znanje – bolja skrb“, čime se želi naglasiti potreba za poboljšanjem razumijevanja svjetskog problema droga, a povećanje znanja o navedenom problemu će zauzvrat poticati veću međunarodnu suradnju u borbi protiv utjecaja droga na zdravlje i sigurnost ljudi.

Naime, zlouporaba droga, njezin negativni utjecaj na društvo i pojedinca, problem je s kojim su se susreću sva društva. Ovisnost o psihoaktivnim drogama je usko povezana sa socijalnim problemima kao što su siromaštvo, nezaposlenost, prostitucija, delikvencija, kriminalitet i beskućništvo. Veliki su problem i zdravstveni rizici koji su veći u populaciji ovisnika, kao što su poremećaji mentalnog zdravlja, kardiovaskularne i respiratorne bolesti, ozljede, zarazne bolesti (HIV, hepatitis C, hepatitis B, spolno prenosive bolesti) i smrtnost, koja je u populaciji ovisnika znatno veća nego u općoj populaciji iste dobi.

Stoga Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti ZZJZ Zadar svake godine u suradnji s ustanovama, udrugama, medijima i pojedincima u Zadarskoj županiji, na navedeni datum nastoji potaknuti svijest o važnosti prevencije ovisnosti i zlouporabe droga te potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu.

Obzirom na to da zbog trenutne epidemiološke situacije u RH ove godine nije moguće organizirati javnozdravstvene aktivnosti, djelatnici Službe će 26.06.2020. povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama svojim klijentima dijeliti promotivne i informativne materijale, a sve zainteresirane građanke i građani koji se žele informirati o pitanjima vezanim uz teme ovisnosti i mentalnog zdravlja ili o preventivnim programima i radu Službe, partnerskih udruga, zajednica i institucija koje djeluju i rade u području ovisnosti, mogu nas kontaktirati telefonski ili putem emaila.

 

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Ljudevita Posavskog 7, 23 000 Zadar (1. kat u zgradi Poliklinike OB Zadar)

Tel.: +385 (0)23 314 783

Fax: +385 (0)23 302 275

E mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr; mentalnozdravljezadar@gmail.com

Web: http://mentalnozdravlje.com.hr/

#NemojPostatiLovina je naziv edukativne kampanje koja se provodi u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece (25.svibnja). Kampanja se provodi u 23 europske zemlje, a ove godine se aktivno pridružila i policija Republike Hrvatske.

Ovogodišnja kampanja je usmjerena na zaštitu djece od online groominga, odnosno na podizanje svijesti o opasnostima uspostave odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta ili mlade osobe i (najčešće) odrasle osobe putem komunikacijskih tehnologija, a s ciljem njihova vrbovanja i iskorištavanja u seksualne svrhe.

Kampanjom se nastoji educirati djecu i mlade te njihove roditelje o potencijalnim opasnostima online svijeta u kojem manipulativnim tehnikama, lažnim predstavljanjem i drugim načinima vrbovanja predatori seksualno zlostavljaju i iskorištavaju djecu.

 

Prema podatcima iz provedenog istraživanja Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, svako deseto dijete je spremno naći se s nepoznatom osobom koja mu se obratila putem interneta, a mnogi od njih su spremni na takav susret otići bez pratnje odraslih.

Stoga je cilj kampanje #NemojPostatiLovina putem preventivno-edukativnog spota savjetovati djecu i mlade kako bi ostali sigurni dok sjede u fotelji vlastitog doma i putuju prostranstvima virtualnog svijeta.

Izrađeni preventivno-edukativni video dostupan je za korištenje široj društvenoj zajednici, medijima te se može javno prikazivati kao jedan od u senzibilizaciji javnosti o ovom problemu.

OBAVIJEST O RADU SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti započela je s nastavkom rada u punom opsegu (dolasci se više ne ograničavaju samo za hitne i neodgodive preglede i postupke) uz pridržavanje preporuka namijenjenih zaštiti od zaraze COVID-19 (poštivanje distance i pojačana higijena, izbjegavanje dolazaka osoba s povećanom tjelesnom temperaturom i respiratornim smetnjama, vremenski i prostorni razmak između pacijenata).

Na ulazu u zgradu Poliklinike zdravstveni djelatnici vršiti će kontrolu ulaska uz mjerenje temperature beskontaktno i uzimanje kratke epidemiološke anamneze (i pacijentu i pratnji).

Pacijentima će biti dozvoljen ulaz u Polikliniku uz pratnju jedne osobe i to 10 min prije predviđenog termina, na ulaz A (crvena oznaka iznad ulaza).

Prijem pacijenata odvijati će se prema unaprijed utvrđenom rasporedu.

Važno je da pacijenti dođu točno na vrijeme zakazanog termina (10 min ranije zbog kontrole na ulazu). Pacijenti sa respiratornim tegobama i febrilni neće biti primljeni.

Pri ulasku u Službu, prije nego što im usluga bude pružena, pacijenti su dužni ispuniti izjavu o mogućem riziku od zaraze koju će dobiti u Službi.

Potrebno je sa sobom ponijeti jednokratnu ili perivu masku, držati se distance, dezinficirati ruke prije ulaska u ambulantu i ne zadržavati se u čekaonici.

I dalje smo dostupni putem telekomunikacijskih kanala i koristimo mogućnost pružanja usluga on line (telefon, sms, e-mail, digitalne platforme,…).

Tel. 314-783, 302-275; 0800 8442 (besplatna linija za psihološku pomoć)

E-mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr

  1. Kada razgovarate s djecom o temi o kojoj se govori u vijestima počnite razgovor sa pitanjem što već znaju o tome, što su čuli.

To je dobro učiniti jer nam omogućuje da odgovorimo na strahove i brige našeg djeteta i ispravimo glasine koje nisu istinite.

Većina je djece čula nešto o koronavirusu (u mnogim dječjim crtežima koronavirus je dobio svoje mjesto) pa je važno da naš glas bude siguran a poruke jasne i direktne.

Npr. „Ej, što si čuo o koronavirusu?

Važno je započeti sa slušanjem onoga što nam dijete govori. Ne trebamo mnogo toga reći već prihvatiti djetetove brige: „Ajoj, to je strašna pomisao – da će svi umrijeti od virusa. Mora da te prestrašilo to što si čuo….“

Potom možemo ispraviti deziformacije sa činjenicama: „Srećom, to nije istina (to da svi koji se zaraze umiru); zapravo većina ljudi koji se zaraze imaju blage probleme sa zdravljem i brzo se oporave“,

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da većina zaraženih ima simptome uobičajene za prehladu i blažu gripu – kašalj i blago povišena temperatura i oporave se u potpunosti za 6 do 14 dana.

  1. Kroz razgovor dajte djeci informacije koje su u skladu sa dobi djeteta kako bi djeca dobila kontekst za ono što su čula

Cilj vam je da prenesete sljedeće poruke djeci predškolske dobi:

Ti si sigurna/siguran ili zaštićen

Odrasli se brinu za ovo

Djeca i odrasli koji su dobrog zdravlja imaju imunološki sustav koji se može boriti protiv virusa pa većina ljudi neće ni primijetiti da su bolesni ili će imati nešto poput prehlade

Mnogo pametnih i sposobnih znanstvenika i zdravstvenih djelatnika radi na tome da se zaraze što manje širi; imamo dobar zdravstveni sustav

Naš je posao da budemo sigurni da ne širimo virus pa je važnije no ikad da razvijemo zdrave navike poput pranja ruku kako ne bismo prenosili zarazu

Ako možemo ostati zdravi to smanjuje širenje virusa i omogućuje zdravstvenim radnicima da pomažu drugima koji su ranjiviji

Dogodile se velike promjene kao što je zatvaranje škola da bi se spriječilo širenje bolesti i to je dobra stvar

Važno je da budemo odgovorni i ostanemo kod kuće koliko god možemo – pa ćemo se organizirati onako kako nam paše i uživati u vremenu sa obitelji dok traje ova privremena situacija

To je sve što dijete predškolske dobi treba znati, a da objašnjenja ostanu prikladna za djetetovu dob.

Djeca školske dobi mogu postavljati pitanja na koja ne možemo odgovoriti (o virusima, pandemiji i globalnom širenju zaraze). Ovo je izvrsna prilika da naučite djecu nešto o javnom zdravlju, o tome kako biti odgovoran građanin, te o suosjećanju. U redu je da na internetu zajedno tražite informacije, ali izaberite provjerene izvore kao npr. HZJZ.

Mlađoj djeci, ako ne znamo odgovor, možemo reći: „To je dobro pitanje. Nisam sigurna koji je odgovor. Pokušati ću ga saznati pa ću ti reći!“

Tada možemo potražiti odgovor, ali bez prisustva djeteta kako bismo naš odgovor mogli uobličiti na način koji je uvjerljiv jer znamo činjenice koje mogu biti prenesene na razumljiv način.

adolescentima se može svakodnevno o tome razgovarati, o raznim aspektima situacije (globalizacija, vulnerabilne skupine u zajednici, moralne vrijednosti…)

Svi ljudi teško se nose sa neizvjesnošću. Nepoznato nam je svima zastrašujuće i stoga dijete može postavljati puno pitanja o tome što će biti. U redu je reći da ne znamo. Zapamtite da se iza tih pitanja krije briga pa budite strpljivi u uvjeravanju vašeg djeteta da je ovaj virus nešto što je prolazno i ne zadržava se u ljudima za stalno.

Ako vaše dijete neprestano postavlja isto pitanje i ponavlja ga a vi ste već odgovorili najbolje što znate suosjećajte s njim i recite „Stvarno je teško kad ne znaš što će se dalje događati…“ ili „Vidim da te to jako brine“. Tada možete pitati dijete što bi moglo reći samo sebi a moglo bi mu pomoći da se osjeća bolje. Pomozite mu da oblikuje tu rečenicu da bi ju moglo koristiti kada je jako zabrinuto (npr. može reći- „Moj je posao da perem ruke i ne diram lice i uživam u boravku kod kuće. Posao mojih roditelja je da sačuvaju zdravlje naše obitelji i oni to čine. Ako se zarazim virusom to će biti kao obična prehlada. To nije velika opasnost za nas.

  1. Razriješite vaše vlastite brige o ovoj temi prije nego razgovarate sa djecom

Vlastiti stav neprestano komuniciramo našoj djeci. Djeca donose zaključke i vlastita uvjerenja kroz nas stoga nije dobro da djeca čuju kako govorimo o svojim strahovima drugim ljudima.

Trebamo biti mirni sami sa sobom i sigurni u to što znamo i u što vjerujemo. Ako paničarimo to znači da nam naše misli govore da je ovo ogromna opasnost što zapravo i nije istina. Istina je da će djeca biti kod kuće i to je za roditelje neočekivani izazov ali više vremena za obitelj nije tragedija već to možemo gledati kao pozitivnu priliku. Imamo odgovornost da se pridržavamo uputa zbog zdravlja starijih i bolesnih, te zbog pritiska na zdravstveni sustav. Svaki put kada idemo gledati vijesti stavljamo sebe u stanje bijega ili borbe.  Naš je posao kao roditelja da se suočavamo i nosimo sa vlastitim emocijama i mislima kako se one ne bi negativno odrazile na našu djecu. Zato je važno biti svjestan svojih misli, ispravljati ih i držati svoj strah pod kontrolom.

Važno je da su naši izvori informacija provjereni. Isto tako sami smo odgovorni za to s kim provodimo vrijeme i s kim razgovaramo i možemo birati kome ćemo dozvoliti da utječe na naše razmišljanje i raspoloženje.

  1. Ugasite TV

Svaki put kada dijete čuje da je netko umro od virusa (iako je to možda stara vijest) to pojačava njihov strah. Djeca mlađa od 10 godina ne bi trebala gledati vijesti koje su i rađene s ciljem da nas učine opreznima i preplaše.  Istraživanja pokazuju da se oni odrasli koji više gledaju vijesti više i boje pa je na nama da izaberemo želimo li to za sebe, želimo li sebe staviti u stanje panike.

  1. Učite zdrave navike

Važno je da djecu učimo o tome da  se virus širi kada netko tko je bolestan zakašlje ili kihne putem sitnih kapljica koje se prenose zrakom i mogu se uhvatiti za kožu, odjeću ili druge površine. Virusi nas mogu zaraziti samo ako uđu u naše oči, usta ili nos. Na nesreću, mi ljudi često diramo lice pa ako imamo viruse po rukama oni obično uđu u naše tijelo.

Zato je osobito važno razvijati zdrave navike kao što su:

  • Prati ruke sa sapunom i vodom toliko dugo koliko traju dvije pjesmice „Sretan rođendan“ da bismo uklonili/ubili viruse i bakterije
  • Ne dirati lice
  • Kihati i kašljati u lakat
  • Koristiti sredstva za dezinfekciju površina (maramice su jednostavnije djeci za korištenje)
  • Ne dijeliti s drugima naočale i hranu
  • Ostati kod kuće i udaljiti se od izolirati se od drugih ako se ne osjećamo dobro
  • Biti puno vode kako bi naš imunitet bio dobar
  • Dovoljno spavati, redovito i zdravo jesti, odmarati se i vježbati

 

  1. Provjeravajte sami sa sobom nivo svoje tjeskobe

Ako djecu stalno upozoravamo da ne diraju ništa to ih čini tjeskobnima i još više imaju potrebu za tim da sve diraju kako bi regulirali svoju tjeskobu. Umjesto toga možemo ih učiti da dok ova situacija traje budu posebno oprezni kada su vani. Isto tako možemo ih učiti da skidaju obuću na ulaznim vratima i potom idu ravno u kupaonicu prati ruke.

Ako smo kupili zalihe hrane objasnimo djetetu koji je tome razlog (da smo odgovorni i ako se razbolimo nećemo izlaziti vani po namirnice kako ne bi širili zarazu).

Prirodno je brinuti se oko toga diraju li djeca svoje lice i u redu je podsjećati ih da to ne čine ali možemo to činiti na zabavan način umjesto na način koji ih uznemiruje. Ovo je dobra prilika da učimo djecu dobrim higijenskim navikama a da ih pritom ne činimo tjeskobnima. Ohrabrujmo ih da peru ruke često ali učinimo to na zabavan način, pretvorimo u igru kako bi izbjegli borbu moći.

I svakako, priznajte djeci da je teško ne dirati svoje lice. Učite djecu da uzimaju papirnatu maramicu kada trebaju dirati nos, usta ili oči. Za usvajanje ovih navika treba truda i možemo to podržavajući jedni druge.

  1. Ostanite kod kuće ako možete

U ovoj situaciji ostanak kod kuće nas štiti od bolesti, ali štiti i druge oko nas ukoliko smo zaraženi a da to i ne znamo. Najveća bojazan kod pandemija je da bolnice neće moći primiti sve one kojima je pomoć potrebna u isto vrijeme pa preveniramo da se velik broj ljudi zarazi u isto vrijeme. To usporava razvoj epidemije i ostavlja više kapaciteta u zdravstvenom sustavu.

Recite djeci da činimo svoj dio „posla“ u sprečavanju širenja virusa i učiniti ćemo to zabavnim. Zajedno možete smišljati aktivnosti koje možete raditi kod kuće. Vaša će djeca pamtiti ovo vrije zajedništva kao posebno do kraja života.

  1. Osnažite vaše dijete

Istraživanja su pokazala da kada se osjećamo prestrašeno i tužno kao odgovor na vijesti, korisno je učiniti nešto korisno kako bi se učinilo situaciju boljom.

To nas čini manje bespomoćnima i dobar je model ponašanja za našu djecu kako da budemo odgovorni građani i brižni ljudi. Razgovarajmo u obitelji o tome kako možemo doprinijeti tome da sačuvamo svoje i tuđe zdravlje podržavajući zdravstvene djelatnike i ljude koji su ranjivi.

Obitelj može: donirati sredstva za borbu protiv pandemije; napraviti poruke podrške za zdravstvene djelatnike; moliti se za sve one koji se suočavaju sa bolešću; djeca mogu čistiti površine i kvake u kući; podržavati videopozive sa bakama i djedovima-mogu čitati priče jedni drugima; pronaći zabavan način da vrijeme kod kuće bude opušteno i ugodno.

  1. Budite svjesni toga da vaše dijete može biti zabrinuto zbog vašeg zdravlja i možda razmišlja o vašoj smrti

Tjeskoba se kod djece može manifestirati indirektno – kroz ponašanje jer ona ne znaju verbalizirati kako se osjećaju. Tako se dijete koje je zapravo zabrinuto može se ponašati „loše“ da provjeri volite li ga dovoljno da ga ne biste napustili. Djeca mogu razviti strahove – bojati se biti sami u sobi, ili ostati kod bake i djeda.  Mogu imati noćne more ili mokriti u krevet, imati ispade bijesa i jake emocionalne reakcije zbog nečega što nam se čini trivijalno kako bi se suočila sa stresom kroz plakanje i ljutnju.

Ako se vaše dijete počinje ponašati ovako podsjetite se da je to njegov način za suočavanje s nečim o čemu ne može pričati-možda strah od toga da će vas izgubiti. Ostanite smireni, strpljivo postavite granice za moguće agresivno ponašanje i obratite mu se kada se smiri:

„Čini se da prolaziš kroz teško razdoblje. Znam da su neka djeca zabrinuta za svoje roditelje zbog toga što se virus širi. Želim da znaš da se jako dobro brinem za sebe. Nosim rukavice, ne diram lice, jedem zdravo i očekujem da ću živjeti još dugo, dok ne budem jako stara – ti ćeš tada biti odrastao i imati svoju djecu i ja ću im biti baka“

Ako je dijete zabrinuto zbog djeda i bake, susjeda ili neke druge starije osobe, prihvatimo tu zabrinutost. „Baka je zdrava za sada. Ostaje kod kuće i čini sve što može kako se ne bi zarazila. Možemo joj pomoći da bude dobre volje tako što ćemo joj crtati crteže i pričati s njom“

Najbolji način da pomognemo djeci da se suoče sa strahom je igra i smijeh koji mijenja kemiju našeg tijela, reducira hormone stresa i pomaže djetetu da se strah smanji i nestane.

  1. Iskoristite vrijeme

Promišljanje o tome da ćemo biti neprestano s djecom može kod nas izazvati neugodne osjećaje iako mnogi govore da bi htjeli imati više vremena za obitelj i aktivnosti s djecom kao što su kuhanje, crtanje i sl.

Većina roditelja zna da je vrijeme jedan na jedan sa djetetom izuzetno korisno ali ga je teško ugurati u prenatrpan raspored. Pa ako obitelj završi zatvorena u kući zašto ne gledati na to kao priliku za učvršćivanje i poboljšanje obiteljskih odnosa.

Prvo uspostavite rutinu i strukturu koja će svima pomoći da žive skupa bez da idu jedni drugima na živce, kao što je vrijeme za tišinu svaki dan posle ručka (nemojte to vrijeme koristiti za čišćenje kuće već za odmor i brigu o sebi kako bi bili u ravnoteži i sačuvali svoje emocionalne resurse).

Osigurajte da vaša djeca budu uključena na zabavan način u kućne poslove. Neka imaju vrijeme za učenje, čitanje, …Dnevni raspored može biti drugačiji za svako dijete. Uključite fizičku aktivnost (ples, rastezanje,…)

Dobro je imati rutinu ali ipak ne pretrpati raspored i ne držati se strogo vremena. Djeca trebaju ravnotežu između strukture i slobodnog vremena. Djeca trebaju nestrukturiranu, slobodnu igru kako bi se nosila sa stresom i svojim emocijama.

Smislite zajedno popis aktivnosti koje bi mogli raditi dok ste kod kuće, aktivnosti za samostalnu igru i za cijelu obitelj.  Npr. Društvene igre, crtanje, kuhanje, …Slušajte muziku zajedno, plešite,…

Hrabro, dan po dan, trenutak po trenutak, pustite djecu da BUDU, da se igraju, izbjegavajte svađe oko školskih obaveza, brinite se za sebe, ….proći će.

Tražite pomoć i podršku ljudi kojima vjerujete i ako je potrebno zovite telefone za psihološku pomoć.

 

Dora Srdelić Ljubičić, prof.

Klinička psihologinja, psihoterapeutkinja

Izvor: ahaparenting.com

OTVORENA BESPLATNA LINIJA ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pruža psihosocijalnu podršku putem telefona svim građanima koji su u samoizolaciji ili karanteni te svima koji osjećaju zabrinutost u vezi situacije s epidemijom koronavirusa i potrebna im je psihosocijalna pomoć.

Psihološko savjetovanje dostupno je na našem Besplatnom telefonu za psihološku pomoć (0800 8442) svakog radnog dana od 08:00h do 20:00h.