Nagradni kviz

Savjetovališta za mentalno zdravlje su mjesta gdje možete dobiti pomoć i podršku kroz individualni i/ili obiteljski tretman koji vodi stručna osoba (psiholog, pedagog,liječnik), s ciljem zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja.

Aktivnosti savjetovališta obuhvaćaju individualno, obiteljsko i grupno savjetovanje, psihološku obradu, specijalistički pregled liječnika (spec. psihijatar, spec. epidemiolog), zdravstveno-socijalnu intervenciju i testiranje urina na psihoaktivna sredstva.

 

Savjetovališta za mentalno zdravlje su namijenjena: 

  • Djeci i mladima s rizičnim oblicima ponašanja, eksperimentatorima konzumacije droga, djeci i mladima s poteškoćama u učenju, ponašanju i/ili emocionalnim poteškoćama te njihove obitelji. Savjetovališta djeluju kroz intenzivnu suradnju s osnovnim i srednjim školama te liječnicima školske medicine koji djecu i adolescente s problemima u ponašanju/učenju upućuju u savjetovališta.
  • Odraslim osobama u riziku i socijalno ugroženim pojedincima/obiteljima (odrasle osobe s problemima iz područja mentalnog zdravlja (depresija, anksioznost, obiteljski problemi, stres i sl.)
  • Onkološkim bolesnicima i njihovim obiteljima.
  • Konzumentima i ovisnicima u procesu odvikavanja i rehabilitacije – u Savjetovalištima u gradovima Benkovcu, Biogradu n/m, Gračacu, Obrovcu i Pagu rad savjetovališta je proširen izvanbolničkim tretmanom ovisnika sa tih područja u za to posebno određenim terminima (odvojenima od rada sa djecom i mladima).

Savjetovališta djeluju kroz intenzivnu suradnju s osnovnim i srednjim školama, Centrom za socijalnu skrb, pravosudnim institucijama, udrugama i drugim zdravstvenim i nezdravstvenim institucijama koje se bave očuvanjem mentalnog zdravlja.

VAŽNO!

Prije dolaska u Savjetovalište potrebno je dogovoriti termin putem telefona pozivom na broj 023/630-575.

Telefonska linija Savjetovališta je otvorena SVAKIM RADNIM DANOM od 13:00h do 14:00h i PETKOM od 08:00h do 14:00h.

Pri dolasku na zakazani termin nije potrebno donijeti uputnicu liječnika opće prakse, već samo zdravstvenu iskaznicu.

 

U sklopu rada Savjetovališta za mentalno zdravlje, stručni tim (liječnik, stručni suradnik, medicinska sestra) se upućuje tri do četiri puta mjesečno u savjetovališta u Benkovcu, Biogradu, Gračacu, Obrovcu i Pagu te svakodnevno u savjetovalište u gradu Zadru, a savjetovališta su otvorena za sve dobne skupine.

 

LOKACIJE SAVJETOVALIŠTA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI:

Savjetovalište za mentalno zdravlje Biograd n/m

U prostorima Doma zdravlja Biograd

 

Savjetovalište za mentalno zdravlje Pag

U prostorima Doma zdravlja Pag

 

Savjetovalište za mentalno zdravlje Benkovac

U prostorima Doma zdravlja Benkovac

Savjetovalište za mentalno zdravlje Obrovac

U prostorima Doma zdravlja Obrovac

 

Savjetovalište za mentalno zdravlje Gračac

U prostorima Doma zdravlja Gračac

 

Savjetovalište za mentalno zdravlje Zadar

I. kat Poliklinike opće bolnice Zadar

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti svake godine u periodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti nastoji uključiti populaciju učenika osnovnih i srednjih škola zadarske županije u aktivnosti promocije zdravog načina života, odnosno prevencije ovisnosti.

I ove godine smo, unatoč aktualnoj epidemiološkoj situaciji, odlučili našim učenicima omogućiti da se aktivno uključe u borbu protiv ovisnosti te daju vlastiti doprinos suzbijanju ovog značajnog javnozdravstvenog problema.

Stoga smo pozvali učenike 7. i 8. razreda osnovnih škola te učenike od 1. do 4. razreda srednjih škola na izradu kreativnih radova na temu „Tvoje boje“.

Zadatak za učenike je bio:

  • Razmisliti o tome koje su boje njihovih prijatelja – Zašto su prijatelji važni? Čemu se najviše vesele kada ih vide? Koliko je njihov život bogatiji uz prijatelje? Koji je najveći potencijal njihovih prijatelja?
  • Opisati, oslikati ili izraditi vlastiti doživljaj jednog od najvažnijih odnosa u životu – PRIJATELJSTVO.

 

Pristiglo nam je mnoštvo zanimljivih kreativnih likovnih i literarnih radova, u koje je uloženo mnogo truda i razmišljanja.

Kako nismo mogli izdvojiti samo 10 najboljih radova, odlučili smo ih sve nagraditi.

 

POGLEDAJTE NAGRAĐENE LIKOVNE RADOVE:

POGLEDAJTE NAGRAĐENE LITERARNE RADOVE:

N.I. 8.A. POŠ NOVA - Tvoje boje.docx 1
« 1 of 23 »

Mjesec borbe protiv ovisnosti se u Republici Hrvatskoj svake godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, osobito droga, te se time nastoji potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice.

Ove godine je problem zlouporabe sredstava ovisnosti od još većeg društvenog značaja, obzirom da su poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 i razvijeno tržište droga donijeli nove prijetnje zdravlju i sigurnosti, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Naime, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je 22. rujna 2020. u Lisabonu predstavio novo EU Izvješće o drogama 2020, u kojem su istaknuta nova saznanja o visokoj dostupnosti svih vrsta droga, proizvodnji droge u Europi te distribuciji tvari velike potentnosti.

Najznačajnija saznanja istaknuta u izvješću su:

  • Do sad najveće zabilježene količine zaplijenjenog kokaina
  • Povećane količine zaplijenjenog heroina
  • Povećanje proizvodnje sintetičkih droga
  • Problemi povezani s kanabisom velike potentnosti
  • Proizvodnja novih sintetičkih opioida
  • Tablete ecstasy s visokim sadržajem MDMA-a

Na temelju novih brzih istraživanja koje je proveo EMCDDA, u izvješću se istražuju i poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 povezani s uporabom droga i tržištem droga, koji bi mogli dovesti do dugoročnih posljedica za službe za suzbijanje zlouporabe droga i tijela za izvršavanje zakonodavstva u Europi: Strahuje se da će razvoj inovativnih modela distribucije droga, nastalih tijekom razdoblja zabrane kretanja, te gospodarski učinak pandemije na ranjive zajednice dodatno pridonijeti postojećim problemima povezanima s iznimno velikom opskrbom droga.

 

SAŽETAK KLJUČNIH PITANJA EUROPSKOG IZVJEŠĆA O DROGAMA:

  1. Sve su češća presretanja velikih pošiljki droge – Povećanje broja zapljena velikih količina kokaina, smole kanabisa te, u sve većoj mjeri, heroina, koji se prevoze morskim putem, izaziva razloge za zabrinutost u pogledu infiltriranja zločinačkih organizacija u zakonite lance opskrbe, pomorske rute i velike luke.
  1. Kokain ima sve veću ulogu u europskom problemu u pogledu droga – Povećala se čistoća kokaina i sve je više ljudi koji prvi put započinju tretman. Zaplijenjene količine i broj zapljena dosegnuli su najviše razine ikad zabilježene (181 tona, 110 000 zapljena).
  1. Potencijal za povećanje uporabe heroina i postojeće štetne posljedice izazivaju zabrinutost – Količine heroina zaplijenjenog u EU-u gotovo su se udvostručile od 2017. do 2018. (porast s 5,2 tone na 9,7 tona) i kontinuirano se bilježe navodi o proizvodnji heroina u EU-u. To upućuje na činjenicu da je potreban veći oprez kako bi se prepoznali znakovi povećanog interesa konzumenata za tu vrstu droge.
  2.  Razumijevanje utjecaja kanabisa velike potentnosti i novih proizvoda na javno zdravlje – Količina THC-a u smoli i biljci kanabisa sada je u prosjeku oko dvaput veća nego što je bila prije deset godina. Zbog toga je potrebno temeljito pratiti tržište sada kada se na njemu javljaju i nove vrste proizvoda od kanabisa (npr. koncentrati, jestivi proizvodi). 
  1. Povećana i raznolika proizvodnja droge u Europi – U Europi se i dalje proizvode poznatije i nove droge, za lokalna tržišta i svjetsko tržište, a otkriva se i sve više laboratorija i proizvodnih lokacija te upotrebljava raznolikiji niz kemijskih tvari. 
  1. Stalna dostupnost proizvoda koji sadržavaju MDMA velike potentnosti upućuje na potrebu za većom osviještenošću korisnika – Inovacije i povećanje proizvodnje sintetičkih droga u Europi vidljivi su iz neprestane dostupnosti tableta s visokim sadržajem MDMA-a i prahova visokog stupnja čistoće koji su vrlo opasni za zdravlje osoba koje ih konzumiraju. To ističe potrebu za intervencijama usmjerenima na sprječavanje štetnih posljedica uporabe rekreacijskih droga. 
  1. Sve složenija situacija na tržištu droga donosi regulatorne probleme i rizike za zdravlje – Čini se da je u nekim zemljama prisutnost manje raširenih i nekontroliranih tvari sve veći problem, a povećavaju se i zaplijenjene količine ketamina, GHB-a i LSD-a te raste zabrinutost u pogledu uporabe dušikova oksida (rajskog plina) i novih benzodiazepina. 
  1. Potrebni su novi alati i inovativne strategije za unaprjeđenje liječenja hepatitisa C – Povećanje pristupa uslugama prevencije, testiranja i liječenja hepatitisa C za osobe koje intravenski unose droge ključno je za suzbijanje zaraze u toj skupini. Uvođenje poboljšanih dijagnostičkih tehnika i tehnika nadzora radi prepoznavanja osoba s kroničnom zarazom važno je za usmjeravanje liječenja. 
  1. Predoziranje se sve češće javlja kod starijeg stanovništva – Od 2012. do 2018. broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja u dobnoj skupini iznad 50 godina povećao se za 75 %, a procjenjuje se da je u EU-u 2018. bilo 8300 smrtnih slučajeva zbog predoziranja. Smrtne slučajeve zbog predoziranja opioidima moguće je spriječiti pravovremenim davanjem naloksona. 
  1. Nove psihoaktivne tvari postaju sve prisutniji problem – Tijekom protekle tri godine u Europi se otkrivala otprilike jedna nova psihoaktivna tvar tjedno, a 2019. otkrivene su 53 nove psihoaktivne tvari. 
  1. Pojava novih sintetičkih opioida zabrinjavajući je primjer stalne prilagodbe tržišta – Osam je nekontroliranih novih sintetičkih opioida, od kojih su neki iz različitih i novih skupina, prvi put otkriveni 2019. te su izazvali nove razloge za zabrinutost u pogledu javnog zdravlja. 
  1. Poremećaji izazvani pandemijom bolesti COVID-19 (izazovi) – Na temelju rezultata brzih istraživanja koje je proveo EMCDDA, u izvješću se navodi broj službi za suzbijanje zlouporabe droga koje su na početku razdoblja zabrane kretanja bile prisiljene prestati s radom ili ograničiti svoju ponudu, ali su se ipak uspjele prilagoditi i primijeniti inovativna rješenja (npr. uporaba telemedicine) kako bi osigurale brz pristup tretmanima i drugim vrstama potpore. Početni se učinak krize na obrasce uporabe droga odrazio na različite načine, pa su tako zabilježeni znakovi sve manjeg interesa za tvari koje se obično konzumiraju u društvenim okruženjima (npr. MDMA, kokain), ali i očigledno povećanje uporabe drugih tvari u pojedinim skupinama (npr. kanabis, novi benzodiazepini). Isprva je došlo do poremećaja u opskrbi tvarima na lokalnim tržištima droga, što je dovelo do nestašica i povećanja cijena. Međutim, ublažavanjem mjera ograničavanja socijalnih kontakata moguće je da se stvari vrate u prijašnje stanje.
  1. U izvješću se navodi i da su zločinačke organizacije brzo prilagodile svoj način rada, posebno na razini maloprodaje. Budući da je na prodaju droge na ulici utjecalo ograničenje kretanja, konzumenti i trgovci drogom počeli su se koristiti internetskim kriptotržištima, platformama društvenih mreža te uslugama dostave paketa i dostave na kućnu adresu. Praćenje tržišta droga upućuje na to da se na veleprodajnoj razini učestalost krijumčarenja putničkim zračnim prijevozom smanjila, ali je trgovina pomorskim putem ostala na istoj razini na kojoj je bila prije pandemije. Čini se da ni proizvodnja sintetičkih droga i uzgoj kanabisa u Europi nisu znatnije pogođeni.

Europsko izvješće o drogama (na engleskom jeziku) i sažetak ključnih pitanja (na 24 jezika) dostupni su na: www.emcdda.europa.eu/edr2020

Podatci na kojima se izvješće temelji dostupni su u Statističkom biltenu za 2020.: www.emcdda.europa.eu/data/stats2020. Referentno razdoblje odnosi se na situaciju u području droga do kraja 2019.

Za više informacija vidjeti www.emcdda.europa.eu/topics/covid-19 i www.emcdda.europa.eu/publications/ad-hoc/covid19-resources

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10.10.2020.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, s općim ciljem podizanja svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta te mobilizacijom napora u podršci mentalnom zdravlju na svjetskoj razini. Ovogodišnja tema kampanje Svjetske federacije za mentalno zdravlje je:

„Mentalno zdravlje za sve:
Veće ulaganje – veća dostupnost“
… svima i posvuda…

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada su naši svakodnevni životi značajno promijenjeni radi pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su brojne izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju njegu u teškim okolnostima, odlaze na posao sa strahom da će donijeti COVID-19 sa sobom doma; učenicima i studentima, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, s malo kontakta s učiteljima i prijateljima, zabrinuti za svoju budućnost; radnicima u riziku od gubitka posla; velikom broju ljudi koji su zahvaćeni siromaštvom ili teškim životnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; ljudima s problemima mentalnog zdravlja, od kojih su mnogi još više društveno izolirani nego prije; i posebno onima koji se suočavaju s traumom i tugom zbog gubitka voljenih osoba, ponekad i bez mogućnosti opraštanja.

S obzirom na prethodna iskustva globalnih prijetnji, očekuje se da će se potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama.

Stoga preporučujemo nekoliko savjeta koje možete primijeniti kako biste očuvali svoje psihičko zdravlje za vrijeme pandemije:

SAVJETI ZA ODRASLE

  • Izbjegavajte pretjeranu/neprestanu izloženost medijima

Birajte provjerene izvore informacija. Možete informacije provjeravati jednom do dva puta dnevno (npr. ujutro i navečer), a ostalo vrijeme iskoristite za druge aktivnosti

  • Budite povezani sa drugima – pozivi, poruke, Internet (iskoristite prednosti digitalne tehnologije)

Važno je imati podršku članova obitelji i prijatelja jer oni mogu pružiti osjećaj sigurnosti, povezanosti.

Dobro je biti otvoren u traženju pomoći. Tražite emocionalnu podršku od vama bliskih osoba, a osnažiti se možete i pozivima na telefone za psihološku pomoć.

  • Uzmite vrijeme tokom dana za regulaciju stresa (odmor, zabava) i prakticirajte brigu o sebi (čitanje, tjelesna aktivnost, pospremanje, meditacija, slušanje glazbe…)

Ostanite aktivni i kreirajte novu rutinu jer red i struktura doprinose osjećaju sigurnosti. Dobro je koristiti nešto što vam pomaže da prestanete misliti o situaciji u kojoj jeste (igrati igrice, gledati serije, filmove, rješavati križaljke i sl. ali ne čitav dan jer se preporuča da naše aktivnosti tokom dana budu raznovrsne i neke od njih produktivne).

  • Možete se tijekom dana više puta pokušati malo protegnuti jer to pomaže u reguliranju tjelesne napetosti.

Treba vremena da se prilagodimo na novo i na promjenu, ovo je izazovno za nas i naše strpljenje.

  • Fokusirajte se na svoje mentalno zdravlje

Pokušajte biti svjesni svojih misli, osjećaja i potreba, te biti u sadašnjem  trenutku. Ako smo neprestano mislima u budućnosti to nas čini tjeskobnima. Dobro je promišljati o tome što nas smiruje a što čini još više uznemirenima. Normalno je da osjećamo strah i tjeskobu, no možemo i učiniti nešto za sebe kako bi se vratili u ravnotežu (npr. razgovor s prijateljem)

  • Prisjetite da se pridržavamo propisanih mjera za dobrobit društva u kojem živimo

Na taj način pomažemo u smanjenju širenja zaraze i ponašamo se na socijalno odgovoran način (štitimo one najranjivije članove društva)

  • Koristite humor

Humor je dobra vještina suočavanja sa neugodnim osjećajima, a koristan je za održavanje dobrog raspoloženja

Pokušajte polako prihvaćati da je ova promjena koja nam se dogodila nešto na što ne možemo utjecati, ali ipak nismo potpuno bespomoćni i postoje neke stvari koje možemo kontrolirati, a to je vlastito ponašanje. Možemo biti otvoreni za promjenu, fleksibilni i voljni prilagoditi se. Ovo je prilika za učenje, promišljanje o životnim vrijednostima i raznim aspektima života.

 

ZA RODITELJE – KAKO PRISTUPITI DJECI?

  • ponovite djeci više puta da su uz vas sigurna i da ćete učiniti sve što možete da ih zaštitite i skrbite o njima ukoliko se razbole (poruke poput: zajedno ćemo se oporaviti, za sada smo dobro, dobro se brinem za sebe, zajedno tražimo način kako da se nosimo sa ovom situacijom)
  • objasnite im da bolest uzrokovana ovim virusom kod djece i većine odraslih nije ozbiljna i da je prolazna kao i situacija u kojoj jesmo
  • razgovarajte s njima o njihovim brigama i osjećajima; prihvatite ih; omogućite im vrijeme za slobodnu igru-igrajte se s njima koliko možete
  • kreirajte (novu) dnevnu rutinu i strukturu (dobro je imati jednu do tri aktivnosti koje se odvijaju svaki dan, npr. vrijeme za učenje, zajednički ručak, čitanje priča prije spavanja)
  • podsjećajte ih na važnost osobne higijene i pridržavanje uputa stručnjaka (potičite odgovorno ponašanje)- budite dobar model ponašanja

 

UKOLIKO MORATE BITI U KARANTENI/SAMOIZOLACIJI:

  • ostanite u kontaktu sa bliskim osobama preko društvenih mreža, poruka i poziva
  • kreirajte dnevnu rutinu – uključite vrijeme za brigu o sebi (tjelovježba, slušanje muzike, osobna higijena, pisanje, crtanje i sl….)
  • budite aktivni: čitajte knjige, igrajte igrice ili društvene igre, gledajte filmove, rješavajte križaljke…
  • naučite neke nove tehnike – tehnike relaksacije (koristite medije, videa, aplikacije vezane uz mentalno zdravlje…)

Dodatne savjete o tome kako se lakše nositi sa stresom koji donosi pandemija i pritom zaštititi svoje mentalno zdravlje, možete pročitati u prilogu časopisa Medix pod nazivom „Zaštita mentalnog zdravlja u krizi: stres, tjeskoba, strah – Postupci osnaživanja i samopomoći postupak umirenja uznemirenih osoba“. Tekstove su pripremili stručnjaci Klinike za psihijatriju Vrapče, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1987. proglasila 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama želeći time upozoriti globalnu svjetsku javnost na rastući problem zlouporabe droga u društvu i potrebu uključivanja svih aktera, kako na globalnoj, tako i na nacionalnoj razini, za djelovanje u postizanju zajedničkog cilja: Međunarodno društvo slobodno od zlouporabe droga.

Tema Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga 2020. je „Bolje znanje – bolja skrb“, čime se želi naglasiti potreba za poboljšanjem razumijevanja svjetskog problema droga, a povećanje znanja o navedenom problemu će zauzvrat poticati veću međunarodnu suradnju u borbi protiv utjecaja droga na zdravlje i sigurnost ljudi.

Naime, zlouporaba droga, njezin negativni utjecaj na društvo i pojedinca, problem je s kojim su se susreću sva društva. Ovisnost o psihoaktivnim drogama je usko povezana sa socijalnim problemima kao što su siromaštvo, nezaposlenost, prostitucija, delikvencija, kriminalitet i beskućništvo. Veliki su problem i zdravstveni rizici koji su veći u populaciji ovisnika, kao što su poremećaji mentalnog zdravlja, kardiovaskularne i respiratorne bolesti, ozljede, zarazne bolesti (HIV, hepatitis C, hepatitis B, spolno prenosive bolesti) i smrtnost, koja je u populaciji ovisnika znatno veća nego u općoj populaciji iste dobi.

Stoga Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti ZZJZ Zadar svake godine u suradnji s ustanovama, udrugama, medijima i pojedincima u Zadarskoj županiji, na navedeni datum nastoji potaknuti svijest o važnosti prevencije ovisnosti i zlouporabe droga te potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu.

Obzirom na to da zbog trenutne epidemiološke situacije u RH ove godine nije moguće organizirati javnozdravstvene aktivnosti, djelatnici Službe će 26.06.2020. povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama svojim klijentima dijeliti promotivne i informativne materijale, a sve zainteresirane građanke i građani koji se žele informirati o pitanjima vezanim uz teme ovisnosti i mentalnog zdravlja ili o preventivnim programima i radu Službe, partnerskih udruga, zajednica i institucija koje djeluju i rade u području ovisnosti, mogu nas kontaktirati telefonski ili putem emaila.

 

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Ljudevita Posavskog 7, 23 000 Zadar (1. kat u zgradi Poliklinike OB Zadar)

Tel.: +385 (0)23 314 783

Fax: +385 (0)23 302 275

E mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr; mentalnozdravljezadar@gmail.com

Web: http://mentalnozdravlje.com.hr/

#NemojPostatiLovina je naziv edukativne kampanje koja se provodi u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece (25.svibnja). Kampanja se provodi u 23 europske zemlje, a ove godine se aktivno pridružila i policija Republike Hrvatske.

Ovogodišnja kampanja je usmjerena na zaštitu djece od online groominga, odnosno na podizanje svijesti o opasnostima uspostave odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta ili mlade osobe i (najčešće) odrasle osobe putem komunikacijskih tehnologija, a s ciljem njihova vrbovanja i iskorištavanja u seksualne svrhe.

Kampanjom se nastoji educirati djecu i mlade te njihove roditelje o potencijalnim opasnostima online svijeta u kojem manipulativnim tehnikama, lažnim predstavljanjem i drugim načinima vrbovanja predatori seksualno zlostavljaju i iskorištavaju djecu.

 

Prema podatcima iz provedenog istraživanja Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, svako deseto dijete je spremno naći se s nepoznatom osobom koja mu se obratila putem interneta, a mnogi od njih su spremni na takav susret otići bez pratnje odraslih.

Stoga je cilj kampanje #NemojPostatiLovina putem preventivno-edukativnog spota savjetovati djecu i mlade kako bi ostali sigurni dok sjede u fotelji vlastitog doma i putuju prostranstvima virtualnog svijeta.

Izrađeni preventivno-edukativni video dostupan je za korištenje široj društvenoj zajednici, medijima te se može javno prikazivati kao jedan od u senzibilizaciji javnosti o ovom problemu.

OBAVIJEST O RADU SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti započela je s nastavkom rada u punom opsegu (dolasci se više ne ograničavaju samo za hitne i neodgodive preglede i postupke) uz pridržavanje preporuka namijenjenih zaštiti od zaraze COVID-19 (poštivanje distance i pojačana higijena, izbjegavanje dolazaka osoba s povećanom tjelesnom temperaturom i respiratornim smetnjama, vremenski i prostorni razmak između pacijenata).

Na ulazu u zgradu Poliklinike zdravstveni djelatnici vršiti će kontrolu ulaska uz mjerenje temperature beskontaktno i uzimanje kratke epidemiološke anamneze (i pacijentu i pratnji).

Pacijentima će biti dozvoljen ulaz u Polikliniku uz pratnju jedne osobe i to 10 min prije predviđenog termina, na ulaz A (crvena oznaka iznad ulaza).

Prijem pacijenata odvijati će se prema unaprijed utvrđenom rasporedu.

Važno je da pacijenti dođu točno na vrijeme zakazanog termina (10 min ranije zbog kontrole na ulazu). Pacijenti sa respiratornim tegobama i febrilni neće biti primljeni.

Pri ulasku u Službu, prije nego što im usluga bude pružena, pacijenti su dužni ispuniti izjavu o mogućem riziku od zaraze koju će dobiti u Službi.

Potrebno je sa sobom ponijeti jednokratnu ili perivu masku, držati se distance, dezinficirati ruke prije ulaska u ambulantu i ne zadržavati se u čekaonici.

I dalje smo dostupni putem telekomunikacijskih kanala i koristimo mogućnost pružanja usluga on line (telefon, sms, e-mail, digitalne platforme,…).

Tel. 314-783, 302-275; 0800 8442 (besplatna linija za psihološku pomoć)

E-mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr