TRENING ŽIVOTNIH VJEŠTINA 2019. – edukacija edukatora

U okviru nastavaka projekta Trening životnih vještina“, 25. 09. 2019. godu prostorijama osnovne škole „Krune Krstić“ Zadar održana je edukacija edukatora.

Nositelj projekta je Zavoda za javno zdravstvo Zadar, Služba za mentalno zdravlje i prevencija ovisnosti, a omogućili su ga Zadarska Županija i Grad Zadar.

Na uvodnom, zajedničkom djelu edukacije, uz voditelje programa koji će provoditi projekt u svojim školama, prisustvovali su: dr. med. Zoran Škrgatić, specijalist psihijatrije, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadar; dr. sc. Franka Krajnović, pomoćnica pročelnika Ureda za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Zadarske županije; Jakov Vidović, prof., zamjenik pročelnika Ureda za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra; dr. sc. Mladen  Mavar, spec. kliničke psihologije, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan; mr. sc. Ivana Marić, dipl. oec.  policijska službenica za planiranje i nadzor – za prevenciju Ureda načelnika  PU  Zadarske; dr. med. Gordana Šimunov Karuza, specijalist pulmologije, predstavnica Lige protiv raka te djelatnici naše Službe za mentalno zdravlje i prevencija ovisnosti.

Trening životnih vještina je program univerzalne prevencije namijenjen učenicama i učenicima osnovnih škola. Cilj ovog programa je smanjenje učestalosti i intenziteta konzumiranja sredstava ovisnosti, kao i odgoda prvog konzumiranja, a temelji se na razvoju osobina i uvježbavanju vještina koje su se u dosadašnjim istraživanjima pokazale važnim u sprječavanju razvoja ovisničkog ponašanja. Autor ovog programa je Dr. Gilbert J. Botvin, a verzija prilagođena provedbi u Hrvatskoj preuzeta je od Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije.

U Zadarskoj županiji projekt je započeo 2010. god., kontinuirano se provodio do školske godine 2016./2017. nakon čega je uslijedila dvogodišnja stanka. Do sad je projektom obuhvaćeno sedam generacija djece 6. i 7. razreda osnovne škole, oko 22 000 učenika zadarske županije.

Od ove godine novost je da se radionice provode u 5. i 6. razredu osnovne škole, znači počinje se s mlađom generacijom. U projekt je uključeno 35 škola zadarske županije, od ukupno 36, odnosno 3 192 učenika i 156 voditelja.

U suradnji sa Ligom protiv raka, dr med. Gordana Šimunov Karuza, specijalist pulmologije održala je vrlo zanimljivo predavanje o štetnosti pušenja pod naslovom „Budimo odgovorni, odgojimo nepušače“.

Ovim putem zahvaljujem svima na sudjelovanju i odazivu!

Milka Dobrović, prof.

Koordinatorica projekta

OBAVIJEST O PROVEDBI ANKETNOG ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE

Obavještavamo Vas da će se od 9. rujna do 18. studenog 2019. godine u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u našoj županiji, provesti ANKETNO ISTRAŽIVANJE KVALITETE ŽIVOTA, ŽIVOTNIH STILOVA I ZDRAVSTVENIH RIZIKA STANOVNIŠTVA HRVATSKE.
Istraživanje provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo. Anketare istraživanja prepoznat ćete prema službenim iskaznicama koje će nositi oko vrata.
Uzorak stanovništva koji se anketira odabran je metodom slučajnog odabira. Ako ste Vi jedan od potencijalnih ispitanika, molimo Vas da nam izađete u susret, odvojite malo svog vremena i uz pomoć anketara iskreno odgovorite na pitanja.
Vaše sudjelovanje je dobrovoljno, a anketa je anonimna, što znači da nigdje nećete trebati navesti svoje ime i prezime, niti se potpisati. Podaci će se koristiti samo kao skupina podataka za statističke obrade i neće se analizirati na razini pojedinaca.
Vašim iskrenim odgovorima doprinijet ćete javnom zdravstvu u Hrvatskoj.

 

Unaprijed Vam zahvaljujemo na suradnji!

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1987. proglasila 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama želeći time upozoriti globalnu svjetsku javnost na rastući problem zlouporabe droga u društvu i potrebu uključivanja svih aktera, kako na globalnoj, tako i na nacionalnoj razini, za djelovanje u postizanju zajedničkog cilja: Međunarodno društvo slobodno od zlouporabe droga.

Ovogodišnja tema kampanje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNDOC) ističe da su pravda i zdravlje dvije strane istog novčića kada je riječ o rješavanju problema s drogama:

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar svake godine sudjeluje u obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama u suradnji s ustanovama, udrugama, medijima i pojedincima u Zadarskoj županiji, nastojeći potaknuti svijest o važnosti prevencije ovisnosti i zlouporabe droga.

Ove godine smo povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, 26.6.2019. od 10:30h do 12:00h u zgradi Poliklinike OB Zadar (Ljudevita Posavskog 7) organizirali javnozdravstvenu akciju zajedno s partnerima i suradnicima na projektu “Mentalno zdravlje za sve” (udrugom apstinenata za pomoć pri resocijalizaciji Porat, terapijskom zajednicom Mondo Nuovo, Gradskim društvom crvenog križa Zadar te Županijskim povjerenstvom za borbu protiv zlouporabe droga). Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zadar javnosti se obratila putem informativnih štandova na kojima su se građanima dijelili informativni letci o aktivnostima Službe, udruge Porat i terapijskih zajednica, ali i prigodni promotivni materijali (majice i torbe).

RAZVIJANJE POZITIVNE SLIKE O ŠKOLI KOD DJETETA

Ono što svaki roditelj može napraviti da olakša svom djetetu polazak u prvi razred jest da razvija pozitivnu sliku o školi još dok dijete ide u vrtić. Roditelji ne bi smjeli koristiti izraz “škola” kao zastrašivanje ili kaznu (npr. “Za kaznu ću te poslati u školu, tamo ćeš morati puno raditi!” ili “Vidjet ćeš ti kad kreneš u školu, tamo više nema igračaka i slatkiša!”). Treba pokušati svaki pozitivan primjer iz škole, koju pohađa djetetova starija sestra ili susjed ili čak svoje iskustvo iz mladosti, podijeliti s djetetom tako da mu se dočaraju raznolikosti i zanimljivosti koje ga očekuju u školskoj okolini. Jednako je bitno djetetu dočarati i objasniti razliku između vrtića i škole. Dijete treba znati da ga u školi očekuje puno manje igre, spavanja, a puno više rada, obveza i odgovornosti. Roditelji često svojim ponašanjem djecu još više uznemire, što djeca mogu negativno pripisati školi i tako steći negativan stav o školi.

ODGOJ DJETETA IGRA GLAVNU ULOGU

Neki roditelji govore kako su sretni što djeca kreću u školu i onda plaču (od sreće, brige) i time djetetu šalju jednu zbunjujuću poruku. Zbog toga treba s djetetom pričati i objasniti mu kako se oni osjećaju, ako su zaplakali koji je razlog i slično. Isto tako roditelji mogu pokazivati bezbrižan stav o školi, što kasnije djetetu otežava školsku situaciju jer nije očekivalo “toliko” zadaće i rada. Roditelji, prvenstveno, uče djecu obavezama, navikama i odgovornosti. Ako roditelji ne pokazuju takvo ponašanje, ne mogu očekivati da djeca odjednom sama usvoje radne navike, pišu zadaće i sl. No, jednako tako roditelji moraju biti spremni da svakog dana rade sa svojom djecom. Ono što svaki roditelj može napraviti je naučiti svoje dijete kako razviti radne navike i steći odgovornost za svoje postupke. Dovoljno je dijete naučiti hraniti kućnog ljubimca, izvesti psa u šetnju, pospremiti krevet, pospremiti stol za sobom nakon jela, obrisati suđe, pospremiti igračke ili bilo koji lakši kućanski ili obiteljski zadatak. Na taj način stvaraju radne navike i odgovornost. Ono što je možda još i važnije jest razvijanje osobne higijene i životnih navika. Dakle dijete treba usvojiti naviku odlaska na spavanje u približno isto vrijeme, pranje ruku nakon igre ili kad dođe izvana, prati zube i sl. Struktura u djetetovom životu omogućava mu lakšu prilagodbu na školski sustav. Djeca koja otprije imaju uspostavljene pozitivne navike ili ponašanja lakše rade i uče u školi; lakše usvajaju nove navike, a posebno obaveze i pravila vezane uz školu.

DJETETOVO SAMOPOUZDANJE JE JAKO VAŽNO

Ovako opisanim načinom usvajanja navika i odgovornosti roditelji indirektno razvijaju djetetovo samopouzdanje koje je jako važno prilikom polaska u školu i suočavanja s novim životnim promjenama. Ovakav način rada ili provođenja vremena s djecom važniji je od učenja slova, pisanja pa čak i čitanja. Ono što djeca uče u prvom razredu osnovne škole jesu slova te njihovo pisanje i čitanje u konačnici. Dakle roditelji se ne trebaju zamarati i pokušavati učiti svoje dijete posebno ako ono to ne želi. Roditelji se ne trebaju bojati da će njihovo dijete zaostajati u razredu ako ga ne nauče pisati. Ako i hoće, zaostajat će samo za koji dan ili tjedan jer djeca u toj dobi brzo uče i brzo nadoknađuju. Još jedan aspekt djetetovog funkcioniranja važan za polazak u školu je socijalizacija i emocionalno funkcioniranje. Roditelj koji poznaje svoje dijete relativno dobro može predvidjeti hoće li se ono prilagoditi na svoje vršnjake i učiteljicu. Djeci nekad pomaže da krenu u prvi razred s poznanikom ili prijateljem iz susjedstva ili vrtićke grupe. No ako to je ili nije slučaj, roditelj bi dijete trebalo ohrabrivati da upoznaje nove vršnjake iz razreda jer će na taj način proširiti svoj krug prijatelja i bolje se osjećati prilikom dolaska u školu.

Za mnoge je roditelje polazak djeteta u školu lijepo, ali i stresno iskustvo. Naime, roditeljima je u tom, pa i daljnjem periodu, potrebno da postanu sigurni kako je njihovo dijete u školi sretno, sigurno i dobro zbrinuto, odnosno da uz znanje koje dobiva, također dobije i sve one ostale vrijednosti koje su mu potrebne da se osjeća prihvaćeno te da u takvom okruženju što bolje razvije sebe kao osobu. Komunicirajući s roditeljima i uključujući ih u program i kurikulum škole, može im se u velikoj mjeri pomoći da budu manje zabrinuti oko djetetova funkcioniranja u sustavu školovanja te upravo takvim načinom rada s roditeljima, ujedno se može razviti i partnerstvo koje će koristiti ne samo roditeljima, već nastavnicima i djeci. U svakom slučaju, moglo bi se reći kako je za djetetov razvoj u okviru odgojno – obrazovnog procesa u školi važno da se u skladnom suživotu nađu roditelj, koji je spreman učiti o sebi i svome djetetu te nastavnik koji će također svojom djelatnošću pokazati kako nije samo prenosilac znanja, već ujedno i učenik, savjetnik i suputnik djeteta i roditelja te će se jedino na taj način ostvariti dobra komunikacija roditelja i nastavnika koja će dovesti do unapređenja odgojno-obrazovnog procesa u školi.

mag. psych. Rebeka Škulić

Obilježavajući Svjetski dan nepušenja (31. 05.), zabrinjava statistika da se Hrvatska svrstala u sami vrh zemalja Europke unije po broju pušača starijih od 15 godina. Prema procjenama, u Hrvatskoj svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Naime, čak 24,5 % stanovnika Hrvatske su aktivni i svakodnevni pušači, a više od nas puše samo Bugari, Grci i Mađari. Na dnu ljestvice, u zemlje s najmanje pušača, upisale su se skandinavske zemlje, prije svega Švedska, gdje samo 8,7 % ljudi puši. Pušenje je veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, u kojoj, prema različitim izvorima, puši gotovo svaki treći stanovnik.

Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja

1) Štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizma može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice). Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.

2) Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila, ubrzan protok krvi, povećan arterijski krvni tlak.  Zbog nedostatka kisika u srčanom mišiću, kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije, mogu se javiti anginozni bolovi tj. bolovi u predjelu prsne kost. Zbog prekida arterijske opskrbe srca krvlju nastaje nekroza (propadanje) srčanog mišića te nastaje srčani infarkt ili infarkt miokarda. Zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji, može nastati moždana ishemija i moždani udar. Ugljični monoksid iz duhanskog dima povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol te pospješuje stvaranje ateroma. Te promjene u stijenkama arterija s nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča i razvojem ateroskleroze, pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila. Rezultat takvih promjena je pojava intermitentnih bolova u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja (Buergerova bolest). Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.

3) Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem (propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja). Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušači.

4) U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).

5) Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja.

6) Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje: može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene, koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od nepolodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.

7) Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid, štetni sastojak duhanskog dima, 200 puta brže veže za hemoglobin (nositelj kisika) nego kisik. Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.

8) U koštano-mišićnom sustavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u

organizmu (čije su posljedice poremećaji kalcifikacije odnosno mineralizacije kosti), osteoporozu (smanjenje količine koštanog tkiva pa je povećan rizik za nastanak prijeloma), smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije.

Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-tak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25% a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. Nažalost, i djeca su pasivni pušači zbog udisanja duhanskog dima kada se nalaze u sredini gdje se puši.

U usporedbi s nepušačima pušenje:

  • povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta
  • povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene
  • povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (npr. kronični bonhitis ili emfizem)
  • pušači u dobi 30. – 40. godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.

Zašto je teško odustati od pušenja?

Bitno je naglasiti da navika o pušenju ne postoji, pravi razlog zašto pušači i dalje puše jest ovisnost o nikotinu. Nikotinske apstinentske krize su tako blage da mnogi pušači prožive čitav svoj život nesvjesni da su u stvari ovisni o drogi. Ne postoji nikakva tjelesna bol u nikotinskoj apstinentskoj krizi. Riječ je o tek o osjećaju praznine i uznemirenosti, osjećaju da nam nešto nedostaje zbog čega se mnogi pušači žale da, ako prestanu pušiti, neće znati kamo s rukama. Što kriza dulje traje, pušač je sve živčaniji, nesigurniji i nesnosniji.  Kada ponovno zapale cigaretu, pušač se smiruje. Nažalost, mnogi su pušači uvjereni da uživaju u okusu i mirisu cigarete, no ono što ustvari čine dok puše cigarete jest da uče svoje tijelo da postane imuno na loš miris i okus kako bi dobili svoju dozu nikotina.

Upravo da opravdaju ovisnost o nikotinu nerijetko se mogu čuti besmislena opravdanja u svrhu racionalizacije njihove ovisnosti. Tako smo najvjerojatnije svi dosad čuli za onog famoznog djeda koji je proživio 90 godina, a pušio kutiju cigareta dnevno.

Još jedan razlog zašto se teško odviknuti od pušenja leži u licemjernoj okolini. Društvo će se odmah pobuniti protiv „snifanja“ ljepila ili uzimanja heroina koji su u usporedbi s pušenjem minorni problemi. Čak 60 posto stanovništva je ovisno o nikotinu, a većina troši ogromne svote novca na cigarete. Pušenje je bez konkurencije najveći ubojica u zapadnom svijetu, a s druge strane taj ubojica je najveći financijer državnog proračuna. Kampanje koje plaše pušače bolestima samo otežavaju stvar. Uplašeni pušači željet će pušiti sve više i više. Adolescenti znaju da cigarete ubijaju, ali isto tako znaju da ih jedna cigareta neće ubiti. S obzirom na to da je ta navika toliko raširena, prije ili kasnije, zbog pritiska društva ili zbog čiste znatiželje, isprobat će tu jednu cigaretu. I baš zato što ima tako grozan okus, vjerojatno će se „zakačiti“.

Kako prestati pušiti?

  • Proraditi negativne osjećaje beznađa i samokritike. Negativni osjećaji su učestali kod pokušaja prestanka pušenja kao i nakon recidiva stoga je važno restrukturirati negativnost recidiva, jer recidiv se dešava nakon pokušaja, a svaki pokušaj prestanka je napredak. Potrebno je gledati na pokušaj prestanka kao mini-uspjeh, iskustvo iz kojeg se uči.
  • Provjeriti jesu li očekivanja realistična jer ako osoba ima razmišljanje da će prestati pušiti u jednom pokušaju bit će teže prihvatiti neuspješan pokušaj. Ne znači da je osoba definitivno neuspješna već da postoji jako realna mogućnost povratka pušenju te da to nije nužno apsolutan neuspjeh!
  • Razvijati ponašanja za izbjegavanje pušenja. Na primjer, ukoliko postoji jaka potreba za cigaretom dok se pije kava, u početku odvikavanja je bolje kavu zamijeniti za čaj i sl.
  • Educirati se o prestanku; okružiti se ljudima koji će Vas poduprijeti u Vašem nastojanju da se ostavite cigareta.

Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru već tradicionalno u sklopu Tjedna psihologije organizira radionice o prevenciji nasilja u mladenačkim vezama. Radionice izvode studenti koji su odslušali kolegij Prevencija nasilja u bliskim vezama, zajedno s nositeljicom kolegija izv.prof.dr.sc. Verom Ćubelom Adorić. U ovogodišnjem Tjednu psihologije radionice će se održati 21. veljače 2019. u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar s početkom u 14 sati.

Nakon radionica, dr.sc. Vera Ćubela Adorić i predstavnice Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Stela Klepac Erstić i Dora Srdelić Ljubičić predstavit će aktivnosti na projektu prevencije nasilja u mladenačkim vezama u Zadarskoj županiji, koji se provodi u suradnji Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru i Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar.

https://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/12-tjedan-psihologije-u-zadru-radionice-o-prevenciji-nasilja-u-vezama-mladih-i-predstavljanje-projekta.html

U srijedu, 30. siječnja, u 11 sati će u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice psihologinje iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Dora Srdelić Ljubičić, Rebeka Škulić i Lucija Alvir održati interaktivno predavanje “Uloga bake i djeda u životu djeteta”.

Na predavanju će udrugama/maticama umirovljenika biti predstavljen i ciklus od pet psiho-edukativnih radionica čija se provedba može dogovoriti sa udrugama koje djeluju u Zadarskoj županiji.

Tematizirat će se važnost uloge bake i djeda, koja je dobrobit kvalitetnog odnosa i privrženosti bake/djeda i unuka; kako izgraditi i zadržati kvalitetan odnos sa unucima, koje su to aktivnosti koje bake/djedovi i unuci mogu zajedno raditi, što unuci mogu dati baki/djedu i obratno.

TJEDAN OTVORENIH VRATA SLUŽBE ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI

 

Povodom obilježavanja mjeseca borbe protiv ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Zadar poziva sve građanke i građane Zadarske županije na TJEDAN OTVORENIH VRATA u trajanju od 26.11.2018. do 30.11.2018.

Sve zainteresirane osobe nas mogu nazvati na kontakt broj: 023 630 575 ili nas posjetiti na adresi: Ljudevita Posavskog 7 (u zgradi Poliklinike OB Zadar) radnim danima od 08:00h do 13:00h!

 

Odjel za mentalno zdravlje:

Tijekom tjedna otvorenih vrata svi zainteresirani se mogu informirati o radu BESPLATNOG Savjetovališta za mentalno zdravlje namijenjenog osobama svih uzrasta te se uključiti u tretman Savjetovališta ukoliko imaju poteškoće na osobnom, obiteljskom ili socijalnom planu.

Također se možete upoznati sa ostalim projektima i preventivnim aktivnostima koje provode djelatnice i djelatnici Službe.

Odjel za prevenciju ovisnosti:

Također pozivamo sve osobe koje su suočene s problemom ovisnosti, bilo da se radi o njima samima ili nekoj bliskoj osobi, da na jednostavan način dođu do relevantnih informacija ili se uključe u neki od tretmana koje nudi Služba. Građani mogu doći bez uputnice i prethodne najave te se savjetovati s našim stručnjacima, a ukoliko postoji potreba, mogu učiniti i toksikološku analizu urina na psihoaktivne tvari.

Putem pisanih materijala, brošura i letaka, možete se informirati o različitim oblicima i sredstvima ovisnosti kao i o tematici vezanoj uz mentalno zdravlje.

Na raspolaganju Vam stoji STRUČNI TIM sastavljen od: psihijatara, epidemiologa, psihologa, pedagoga, sociologa i medicinskih tehničara.